Hapšenje muftije na ekranima
Ovu vijest prenijeli su svjetski kao i domaći mediji, osim onih pod kontrolom režima i Islamske zajednice koji su ovaj slučaj potpuno ignorirali. Neke televizijske stanice u Australiji ovu vijest su objavile u udarnim terminima vijesti u trajanju od 5-6 minuta što se smatrao veoma ozbiljnim pristupom problemu. Policija je objavila fotografije hapšenja 55-godišnjeg muftije.
Mediji su izvijestili da je Izvršni odbor australskog ogranka IZ objavio je da je policija Novog Južnog Walesa u petak privela Jasmina Bekrića i pustila ga nakon nekoliko sati provedenih u policijskoj stanici Bankstown. Jasmin Bekrić radio je kao imam u Smithfieldu, zapadnom predgrađu Sydneyja. Sad je suspendiran, do okončanja sudskog postupka, saopćili su iz Islamske zajednice BiH u Australiji. Zamolili su članove zajednice “da ostanu dostojanstveni” i da se suzdrže od davanja komentara ili izjava na društvenim mrežama, kao i bilo kojih izjava različitim medijima u Australiji ili BiH, kako bi se omogućilo svim stranama nesmetan rad vezan za ovaj slučaj.
Navodno je Bekrić umiješan u zloupotrebu 40.000 australskih dolara, prikupljenih u humanitarne svrhe. Uhpšen je nakon što su australske snage sigurnosti provele višemjesečnu istragu zbog zloupotrebe novca datog u humanitarne svrhe.
O slučaju se oglasila i kancelarija Islamske zajednice u BiH, Reisu-l-uleme Huseina Kavazovića. “Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u ovom, kao i u svim drugim sporovima, polazi od pretpostavke nevinosti, ali će isto tako podržati sve pravomoćne odluke nadležnih sudova bilo koje zemlje u kojoj djeluje i BiH”, navodi se u saopćenju.
Žalili se Irfanu Ljubijankiću
Ovo bi bio šturi prikaz medijskog izvještavanja o hapšenju muftije Bekrića, a u stvari redi se o aferi teškoj nekoliko miliona dolara koliko se novca obrće putem uplata vjernika za zekat i kupivnu krubana, u ovom slučaju ovaca iz Australije. Afera je trajala nekoliko godina i sa svime su bili upoznati najviši organi Islamske zajednice kao i sam reis Kavazović. Pošto su se oficijelne strukture Islamske zajednice oglušile o predstavke grupa džematlija koji su ukazivali na kriminal i korupciju u rukovodećim strukturama džemata u dijaspori, nastali su raskoli i džematske frakcije koji su bukvalno blokirale rad mnogih džemata u Australiji.
Ohrabreni rekacijom policijskih organa u Sindeju na slučaj Bekrić, jedna grupa džematlija „zvizdača“ želi nastaviti sa razotkrivanjem zloupotrebe humanitarne pomoći koju su bosanski džemati u Australiji slali braći tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Među osumnjičenim je i Bisera Turković, koja je svoju političku karijeru i započela kao predsjednica ogranka SDA za Australiju. Ona se prije izbijanja agresije na BiH vratila u Sarajevo gdje je radila u Centrali SDA, ali je tokom rata u nekoliko navrata dolazila u Australiju gdje su joj živjela djeca i majka.
Tom prilikom su joj predata novčana sredstva koja su bosanski muslimani ukupljali za pomoć sunarodnjacima u BiH. Nikad nisu dobili povratnu informaciju gdje i kome je Bisera Turković predala ta sredstva. Neki od aktivista u bošnjačkim organizacijama obraćali su se ratnom ministru vanjskih poslova Irfanu Ljubijankiću sa molbom da provjeri njihove sumnje o zloupotrebi njihovog novca od strane Bisere Turković.
Kao što je poznato Bisera Turković spada u bogatije osobe zbog čega je njeno bogatstvo česta tema u medijima.
Tako je ministrica Turković gostujući na Face TV govorila je o ovoj temi.
– Od imovine imam samo ono što je prijavljeno, a prijavljeno je sve što imam – rekla je Turković.
– Aha – imam jednu malu, malu “tiny” kućicu u Stocu. Imam u Fojnici dvije male spojene kućice. Imam kuću Sarajevu i imam kuću jednu na periferiji Hotonja. I da, imam u Australiji što sam naslijedila iza majke i imam u Zagrebu što sam naslijedila od oca – objasnila je Turković.
