Džemal Šabić, generalni direktor Federalne televizije, bio je gost današnjeg Klix Studija. Glavna tema razgovora bila je situacija s javnim emiterima u Bosni i Hercegovini, ali i o sukobu FTV-a i BHRT-a.
Na početku razgovora Šabić je istakao da je došlo do dogovora između BHRT i FTV-a na sastanku koji se desio u srijedu, kojem je prisustvovao ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.
"Dogovor je usmeno postignut, zato nisam mogao više o tome reći u prijašnjim izjavama. Sačekao sam poslijepodne da potpišemo ugovor, mi emiteri, kako bi davao izjave. Još se čeka potpis Elektroprivrede BiH kako bi to bilo formalizovano. Ovaj dogovor će vratiti stvari "na zemlju", nakon nekog vremena. Ja sada mogu govoriti za FTV, tačno znam kako ćemo sve uraditi. Mi nismo toliko "propali", ni kadrovski ni finansijski, a pogotovo ne u strateškom i ideološkom smislu. Naši ljudi imaju ideale i nismo ugroženi u tom smislu i sada je možda moment da uradimo vraćanje intelekta, pameti i dopadljivosti u FTV."
Dodaje da bi nedostatkom dogovora bile izgubljene dvije televizije sa sjedištem u Sarajevu te da bi, da nije došlo do sastanka gdje je došlo do dogovora, došlo i do potpunog gubitka ovih javnih emitera.
"Da biste nešto pojasnili, mora biti neka vrsta logike. Ja ovdje logiku, pogotovo poslovnu, kod kolega koji predstavljaju upravu BHRT-a nisam uspio zapaziti i zato se nismo znali postaviti. Sva ova rješenja koja su potpisana, svih ovih šest mjeseci, smo mi cijelo vrijeme nudili. Sve vrijeme smo imali potpuno nerazumijevanje uprave BHRT-a i politike koja je aplaudirala tu upravu. Ja to shvatam - nekad se ljudi zaljube u političare, političari u ljude - sve je to meni potpuno jasno, ali očekuješ da će proći ta faza. Tako je nama u upravi FTV-a jedino bilo bitno da se poštuje zakon.
RTRS negdje oko 2014. godine prestaje potpuno da ima bilo kakve odnose, pogotovo finansijske, vezane za RTV taksu. Skupljaju je putem pošte, sami potpisali s njima ne tražeći nikakvu podršku ili potpis. Uzimaju to što skupe od pošte i što uzmu od svojih službi i sve to ostavljaju sebi. Od tog momenta 2014. godine prestaje da se šalje 25 posto novca koje bi po zakonu RTRS trebao da dodaje. Tada počinje kriza u kojoj telekomi prestaju naplaćivati RTV taksu i dva servisa u Sarajevu prestaju da imaju bilo kakve prihode. Imaju nešto novca što je preostalo i žive od toga i svojih službi. Ja i uprava FTV-a pokušavamo pokopčati s tadašnjom politikom na sceni i uspijevamo 2017. godine s Elektroprivredom BiH sklopiti ugovor", rekao je Šabić.
Dalje je rekao kako su pozvali RTRS na potpis ugovora i regulisanje ovog pitanja. Stigao je negativan odgovor, a tada počinje stvaranje duga kojeg RTRS ima prema drugim javnim emiterima u BiH.
Šabić ističe i da su, kada je potpisan ugovor s Elektroprivredom BiH, počeli knjižno zaduživati RTRS na osnovu duga kojeg imaju prema javnim emiterima, a prema zakonu o raspodjeli novca RTV takse. Navodi i da je FTV uredno slao 50 posto prikupljenih sredstava BHRT-u, kako zakon nalaže te da je u periodu od 2017. do 2020. godine FTV isplatio sve dugove BHRT-u na osnovu tehničkih usluga, odnosno za korištenje zgrade, osoblja i studijskog prostora.
"U trenutku kada mi isplaćujemo prijašnje dugove, BHRT ima visoke prihode zbog naših uplata RTV takse i prijašnjih dugovanja. Oni, vjerovatno, misle da će te visoke prihode imati doživotno. Kada smo otplatili stare dugove, istrošila se okolnost po kojima su oni mogli imati tako visok prihod. Nekako mi se tako čini, da ih je ta vrsta logike odvela u mišljenje da će novac uvijek dolaziti u tom iznosu koji je bio vrlo pristojan."
Šabić naglašava da novac za RTV taksu ne dolazi iz četiri kantona u Federaciji BiH, te da se to shvata kao da se podrazumijeva.
"Kao što smo počeli podrazumijevati da RTRS pravi onakve emisije, koje nemaju veze s profesionalizmom, podrazumijevamo i da jedan dio Federacije ne plaća RTV taksu. To je velika šteta, i za RTRS, i za javni servis, jer se svi možemo vratiti za jedan stol. Treba se uložiti veliki napor i mi sa FTV-a, koji zagovaramo javni servis u kojem će svi narodi i građani BiH imati prostor da rade, mislimo da se to može vratiti na sve javne servise u BiH. Profesionalizam je važan, on čovjeka čuva u svim teškim momentima."
Kaže da je sukob nastao kada je BHRT počeo smatrati da FTV treba slati više od 50 posto prikupljenog novca ovom javnom servisu.
"Nije problem ta vrsta procjene, a nije ni problem kada se, takoreći, komšija koji živi u istoj zgradi obrati za pomoć. Međutim, postoji zakon koji jasno determinira te odnose. Ja nisam u mogućnosti potpisati nikakav drugačiji procenat raspodjele. Mi smo subjekat poslovni, sasvim poseban u odnosu na državnu televiziju. To što smo u jednom servisu, ne znači da bi mogli prebacivati sredstva tako. To bi značilo i da ja gradski saobraćaj mogu sufinansirati ako sam dobrostojeći na vlastitom računu."
Šabić je istakao i da BHRT već deset godina ne isplaćuje doprinose svojim radnicima, za razliku od FTV-a.
"To je strašno, to je zakon koji morate poštovati. Možete to izigrati nekoliko mjeseci, ali se morate vratiti na to. To su ljudi sa svojim realnim sudbinama, koji ne mogu otići doktoru. To nije pošteno. Ne možete zbog toga raditi velike produkcije, ako niste namirili osnovne stvari. Ne možete otići u kockarnicu kad dobijete platu, a kući imate porodicu koja nema šta da jede."
Kako je dalje rekao, slaže se s Belminom Karamehmedovićem da novac koji je prikupljen RTV taksom nije dovoljan, ali i da treba biti realan.
"Pričamo o pet kantona u Federaciji BiH koji plaćaju RTV taksu. Meni je začuđujuće da se uprava BHRT-a bazirala na tih pet kantona i hoće da raspodijeli novac na način kao da cijela država plaća. Oni su govorili o 'zakonitijem' modelu, što ne postoji. Zakon je zakon, ima zakon i nezakonitost. Možda su mislili na 'pravedniji' model, ali ako bi neko donio takav zakon, gdje bi se novac raspoređivao drugačije od ovih pet kantona koji su svakako nedovoljni za funkcionisanje dva javna servisa, ja bi postupio po tom zakonu. Nisam mogao pregovarati o zakonu i mi smo na tome od početka. Od početka smo zagovarali da zakon moramo poštovati. Ako imate bolje rješenje, da se RTV taksa naplaćuje šire i jače i u svim kantonima, to će svima donijeti dobro. Međutim, niko nije napravio novu vrijednost, nego su krenuli da unište na neki način Federalnu televiziju."
Komentarisao je i broj zaposlenih na oba javna emitera, govoreći kako bi BHRT trebao da preraspodjeli ulogu svojih zaposlenih, kako bi došlo do optimizacije programa i povećanja kvaliteta. Rekao je da bi prema BHRT-u najbolje bilo da sva sredstva FTV-a prebace njima, mada ističe da to ne bi pomoglo zbog finansijskog statusa u kojem se državni javni servis nalazi. Na pitanje o 'pomirbi' između Karamehmedovića i njega, Šabić kaže da nije bilo nikakve svađe.
"Ja se nisam nikad posvađao s njim. Cijenim i to da nekome treba manje ili više vremena da shvati da je prešao neku liniju. Nije me povrijedilo ni kada me pitao gdje sam bio u ratu. Ja sam tad imao 15 godina, otac mi je bio u logoru a majka mi je bila nepokretna. Povrijedilo me, ustvari, to što su ugasili signal 8. maja. To je zlodjelo. Pretjerali su kada su to uradili."
Na komentar direktora BHRT-a da je od 300 i više miliona KM, prikupljenih RTV taksom u prethodnih nekoliko godina, samo 100 miliona stiglo do BHRT-a, Šabić kaže da to nije stavljeno u pravi kontekst. Naveo je da je to ukupan novac prikupljen za RTV taksu u cijeloj Bosni i Hercegovini, što uključuje i RTRS, te da je ovo bila namjerna zamjena teza.
Kako je dalje rekao, sadržaj dogovora između BHRT-a i FTV-a je sve o čemu se raspravljalo u prethodnih nekoliko mjeseci.
"Mi ćemo izaći u susret BHRT-u, ali i raditi po zakonu. RTV taksa će se prikupljati kao i do sada, što je jedino zakonski moguće. Mi ćemo imati prolazni račun, tako da će BHRT svoj dio dobijati odmah po dolasku novca. Dogovorili smo podizanje cijena internih usluga u kojem će nam BHRT dati više resursa. Prestat ćemo sa stvarima koje svima škode u javnom diskursu, ali i na sudskom. Povući ćemo sve sudske procese, to je važno, jer se samo tako ljudi mogu pomiriti. Tužbe prema RTRS-u se neće povući - ovo je interni dogovor BHRT-a i FTV-a. Mi ćemo dobiti veći kapacitet od BHRT-a, kao i što smo tražili, a mi ćemo to platiti. BHRT će imati 1,8 miliona KM za ove usluge."
Naglasio je da će novac koji prima FTV od RTV takse, odnosno 25 posto koliko dobijaju po zakonu, dijeliti na 21 posto kojim će se plaćati spomenute usluge BHRT-u, a četiri posto će ići za plate radnika na ovoj televiziji i na produkciju programa. Dodaje i da će se program BHRT vratiti "u normalu", i da će se vratiti 15 emisija koje su reducirane.
Komentarisao je i brojne kritike da je on "ilegalni direktor", te da bi se trebao smijeniti s mjesta na kojem se nalazi od 2008. godine.
"Postoje jasno definisane stvari i to znaju ovi koji mijenjaju teze. Nisam ja sebe postavio za generalnog direktora niti ja imam mogućnosti da postavljam i smjenjujem upravni odbor. Meni je mandat istekao 2013. godina, a sve drugo je na politici. Zakon je jasan, na njemu su radili ljudi iz BBC-a. Ja sam možda i posljednji generalni direktor u javnoj infrastukturi kojeg je na neki način imenovala međunarodna zajednica jer tako imenovan upravni odbor. Zakon treba da sačuva javne medije kako bi oni bili nezavisni, objektivni i profesionalni. Cilj je da ne može politika koja dođe na vlast istovariti četiri svoja čovjeka u upravni odbor, koji će promijeniti direktora i on će onda promijeniti urednike i praviti emisije koje pomažu politici da ostane na vlasti."
Naglašava da zakon kaže da se može imenovati jedan član upravnog odbora godišnje, te da je vlast imala vremena da dosad imenuje dva nova člana, da su radili na vrijeme, čime bi imali mogućnost da pokrenu proceduru smjene direktora.
Na optužbe da je čovjek kojem odgovara ovakva situacija i da je blizak SDA, Šabić to jasno negira i navodi uređivačku politiku FTV-a kao primjer nezavisnog djelovanja.
"Televizija Federacije je svima jako važna, pogotovo onima koji su na vlasti. Ja razumijem potrebu u politici, iako je jeftina i primitivna, da imate televiziju koja vas sluša na poziv. Mi nikada nismo, ni prema kome od svih vlasti koje su se promijenile, bili takvi. Nikada niko nije mogao na FTV-u rješavati stvari usmenim putem, nazvati i naručiti nešto. Ja nisam taj tip. Imam simpatije u politici i one se mijenjaju u odnosu na rezultate koje politika nudi. Politika mora biti servis građanima, a ne obrnuto. Mi nismo nikome služili i to će vam reći svako ko je pošten."
Dodao je i da se u FTV-u neće nikada naći "mutne radnje", ali i da su njemu ruke svezane, u kontekstu izbora upravnog odbora i smjene direktora.
"Ne mogu ja izabrati upravni odbor ili naći novog direktora, ili nekoga ovlastiti. FTV mora imati direktora, a politika mora poštovati zakon."
Na pitanje o potencijalnoj smjeni, koju najavljuju vlasti u FBiH, Šabić otvoreno kaže kako to očekuje.
"Sigurno će nastojati da me smijene. Oni imaju jednu vrstu zvjerske želje da uđu u tu televiziju. Oni misle da se na televiziji dobija kvalitet i relevantnost da dobro vladate. To je zabluda. Na TV-u se može napraviti opsjena u datom momentu da nekoga podržite, ali to što pričate morate pokazati na djelu, ne može televizija umjesto vas odigrati ulogu. Oni misle da je značajna podrška koju možete dobiti od televizije dovoljna da dobijete mandat, dva ili tri i da stalno budete na vlasti. Treba znati živjeti i u opoziciji kao i u poziciji. Trebate znati vladati, upravljati i da budu ljudi zadovoljni s vama."
U komentaru na pisma bivših zaposlenika FTV-a nezadovoljnih s njegovim načinom vodstva ove televizije, Šabić ističe da je riječ o osobama koje su sada bliske politici te da se dosta njih sada nalazi u kabinetima i na funkcijama.
Direktno je rekao da ga se može smijeniti, ali da se to mora uraditi zakonito.
"Zakonito se mogu smijeniti, ali to zahtijeva vrijeme. To su procedure koje moramo poštovati po zakonu. Ova uprava, čak i bez mandata, se neće protiviti zakonitim procedurama koje idu u smjeru popune upravnog odbora i dalje smjene direktora. Svakoj nezakonitosti ćemo se protiviti i dobro znamo da ćemo dobiti i tu vrstu bitke. Imamo pravo i to je stvar časti i pravednosti. Nismo radili posao nepošteno niti smo ga radili ni za koga, već smo radili za profesionalizam i za ljude."
