Govoreći u povodu pete godišnjice otkako je BiH predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, Džaferović je podsjetio da je koncem 2014. i početkom 2015. godine, kada je uslijedila njemačko-britanska inicijativa, BiH bila u privremenom aranžmanu o stabilizaciji i pridruživanju.
Od tada pa do danas, naveo je, BiH je riješila brojna pitanja kada je posrijedi evropski put.
Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu, zatim je riješeno pitanje prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, riješeno je pitanje mehanizma koordinacije i brojnih upitnika koji su stigli iz EU.
BiH je došla u situaciju da podnese zahtjev za članstvo, jer ovo su sve bili preduvjeti kako bismo aplicirali. U međuvremenu smo dobili od Evropske komisije mišljenje o zahtjevu za članstvo, u kojem stoji 14 preporuka i nalazimo se u fazi njihove implementacije. Ako me pitate je li se moglo brže – jeste – istaknuo je.
Džaferović smatra da “naš evropski put predugo traje”.
Država je trebala uraditi mnogo više, ali političke prilike kod nas su takve. Što se mene tiče, mi smo davno trebali biti u EU i NATO-savezu. U ovom sazivu od 2018. mi smo se i u Predsjedništvu i Vijeću ministara bavili odgovorom na dodatna pitanja Evropske komisije i dobili smo ovih 14 prioriteta od kojih su neki već riješeni. Naprimjer, riješeno je pitanje održavanja izbora u Mostaru, riješeno je pitanje revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, a riješena su i neka druga pitanja poput onog vezanog za funkcioniranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Kada je Predsjedništvo BiH boravilo u Bruxellesu krajem prošle godine, jasno nam je tada kazano da BiH sredinom 2021. može očekivati kandidatski status ako se bude kre-dibiino nastavilo s ispunjavanjem ovih 14 prioriteta. Ostaje da se riješi pitanje Zakona o javnim nabavkama, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužllačkom vijeću i Zakona o sukobu interesa – rekao je Džaferović.
