Rekao je to zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović.
"Ivanićev pokušaj da prijedlog Beograda za promjenu granice i razmjenu teritorija između BiH i Srbije, minimizira i svede na, kako je kazao, određene korekcije oko Rudog kojim se samo ispravljaju nelogičnosti, predstavlja prvorazrednu podvalu čiji cilj je da se bh. javnost obmane o štetnosti tog srbijanskog prijedloga po interese BiH", izjavio je Džaferović.
Ističe da je granica između BiH i Srbije utvrđena, međunarodno priznata i potvrđena od Badinterove komisije i u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ona se, kako kaže, može mijenjati samo uz pristanak obje države.
"Priznajući sve te činjenice, Srbija je od BiH zatražila promjenu granice na tri lokacije, a ne samo oko Rudog, kao što to Ivanić tvrdi. Dvije lokacije, koje je Ivanić svjesno prešutio u svojoj izjavi, su one oko hidrocentrala Bajina Bašta i Zvornik, za čiji rad Srbija, bez saglasnosti BiH i bez plaćanja odgovarajućih naknada, koristi hidropotencijal rijeke Drine i dijelova akumulacionih jezera koji se nalaze na teritoriji BiH.
Druga mogućnost koju je Srbija ponudila, a koju je Ivanić također prešutio, jeste da se teritorij BiH oko hidrocentrala Bajina Bašta i Zvornik stavi pod takozvanu 'međunarodnu služnost' na 100 godina, odnosno da BiH dopusti Srbiji da u narednih 100 godina ima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast nad tim dijelom teritorija BiH, što bi u praksi predstavljalo davanje vodnih resursa rijeke Drine, koji pripadaju BiH, pod koncesiju Srbiji na 100 godina bez ikakve naknade", navodi Džaferović.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina bila oštećena u oba slučaja te da je "sramna potreba" Mladena Ivanića da svoju ulogu člana Predsjedništva, "koja ga obavezuje da štiti interese BiH, podređuje interesima Srbije".
Razmjena teritorija po principu kvadratni metar za kvadratni metar, koju je Srbija ponudila i za koju se, kako kaže, Ivanić zalaže, zapravo je pokušaj prevare na štetu BiH, navodi.
"Jer vrijednost hidropotencijala rijeke Drine ni u kom slučaju ne odgovara vrijednosti neke šume na teritoriji srbijanske opštine Priboj, koju je Srbija ponudila BiH. Nuditi kvadratni metar šume za kvadratni metar rijeke ili akumulacionog jezera isto je što i nuditi kilogram uglja za kilogram zlata", ističe Džaferović.
