Osvrnuo se i na brojne aktuelne teme u našoj zemlji, kao što su NATO samit, miješanje susjeda u unutrašnje stvari BiH, dolazak Christiana Schmidta, ali i blokade u funkcioniranju samog Predsjedništva.
Kaže da je posljednji istup Zorana Milanovića da neće podržati Deklaraciju NATO-a ako ne sadrži termin konstituttivnost novo miješanje u unutrašnje uređenje BiH.
Sasvim sigurno da jeste kada govorimo o Republici Hrvatskoj. Očigledno je da Republika Hrvatska i upotrebljava i zloupotrebljava svoje članstvo i u EU i u NATO savezu kako bi postigla neke ciljeve ovdje unutar BiH. Prije svega mislim na one ciljeve koji su vezani za politike HDZ-a jer očigledno je da podržavaju, vrlo nekritički, politiku HDZ-a. Ali to naravno neće proći. Nije prošlo u EU, neće proći ni u NATO savezu. Ja imam puno povjerenje i u NATO savez i u EU kada je u pitanju BiH, njen evropski put i NATO put – kaže Džaferović.
O terminu konstitutivnost kaže da se on navodi u preambuli Ustava BiH.
Ali politike koje idu za razgradnjom BiH potpuno pogrešno tumače taj termin. Zaboravlja se kazati da se u preambuli Ustava BiH, osim konstitutivnih naroda, pominju i ostali, kao i konstitutivni narodi i građani BiH. Prema tome, suština je na individualnim ljudskim pravima. Vi kada osigurate svakom čovjeku njegovo ljudsko pravo i slobodu onda nije problem ni u zaštiti tih tzv. kolektivnih prava ili zaštiti nekih kolektiviteta. Problem je ono što se od politika koje idu ka razgradnji BiH, ka dodatnom etničkoj podjeli u BiH, promovira kada je konstitutivnost u pitanju je ustvari jedno potpuno pogrešno razumijevanje tog termina koji jeste naveden u preambuli Ustava BiH. Onako kako to zagovaraju ove politike, oni to zapravo svode na zahtjev, na paritetno predstavljanje, a ne proprocionalno predstavljanje, na konsenzus u donošenju odluka po svim pitanjima, a ne samo pitanjima koja su od vitalnog nacionalnog interesa. Ako tako one predviđaju zapravo ekskluzivitete samo za pojedine unutar BiH, onda je to u osnovi negacija individualnih ljudskih prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama – pojašnjava Džaferović.
Ruska Federacija u BiH ima taktičke interese
Smatra da su prijetnje o povlačenju EUFOR-a zapravo taktičko pozicioniranje Ruske Federacije.
Prije svega da kažem da želim da Ruska Federacija i BiH imaju dobre odnose. Treba da budemo prijatelji, da koristimo mogućnosti naše bilateralne saradnje. Treba da poštujemo jedni druge i ako kažemo da je to tako onda Ruska Federacija kada kaže da poštuje Dejtonski mirovni sporazum onda mora poštovati sve što u tom sporazumu piše. Očigledno je da se daju oprečne izjave. Oprečno je kazati da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum i onda istovremeno zahtijevati da ode visoki predstavnik, prijetiti uskraćivanjem mandata međunarodnim vojnim snagama. Sve je to dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada je ta stvar posrijedi, rekao bih da se radi o nekoj vrsti taktičkog pozicioniranja. Mislim da Ruska Federacija ovdje ima samo neke taktičke, a ne strateške interese. Njeni strateški interesi su u njenom okruženju i mislim da se ova situacija ovdje iz taktičkih razloga koristi kako bi se možda postigli neki rezultati tamo gdje su strateški interesi Ruske Federacije – kaže član Predsjedništva.
Džaferović navodi da i Beograd kaže da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, ali iz konkretnih postupaka možemo zaključiti da je to na tragu toga.
To zaista jeste izvorište problema. Na kraju krajeva, sve je ovdje na području Zapadnog Balkana, odnosno bivše Jugoslavije, i krenulo težnjom uspostave Velike Srbije velikosrpskim projektom. Tome se kasnije pridružio nažalost i velikohrvatski projekat. Svima je to poznato. To su činjenice koje su utvrdile rezolucije Savjeta sigurnosti, koje je utvrdio Međunarodni sud pravde, Haški krivični tribunal u masi odluka i presuda. Naravno da će naši susjedi morati promijeniti svoju politiku kada je u pitanju odnos prema BiH. Moraju poštovati BiH, makar onoliko koliko BiH poštuje njih, poštovati Dejtonski mirovni sporazum, rješavati otvorena pitanja koja postoje između BiH i Srbije i BiH i Hrvatske, a ne zanemarivati ta pitanja i miješati se u unutrašnje stvari BiH – dodao je Džaferović.
Ističe da će se Srbija morati suočiti sa presudama za genocid.
Njeno političko, vjersko, intelektualno i svako drugo vodstvo ili elita će se morati suočiti s tim i narodu Srbije zapravo definitivno kazati kako stvari stoje, a stvari stoje onako kako je utvrdio Međunarodni sud pravde i Haški krivični tribunal. Što prije se to dogodi tim prije će biti bolje i za samu Srbiju i za BiH. Zakon o zabrani negiranja genocida se mora donijeti. Mislim da nije realno u ovom trenutku, imajući u vidu kakav je odnos i u BiH, evo i prema posljednjoj presudi, mislim na političke elite koje dolaze iz RS-a, nije realno očekivati da se zakon usvoji u parlamentarnoj Skupštini, ali njega mora nametnuti visoki predstavnik. To svakako očekujem. To se mora uraditi jer je to jednostavno nešto što je civilizacijsko strijemljenje i jedini mogući put. Morate zaustaviti negatore genocida, morate zaustaviti one koji veličaju ratne zločince jer to je put u sunovrat kojim su oni ponovo krenuli. Nije uopće pitanje da li će biti realizirana ova politika koju danas Dodik vodi ili ne. On stalno zagovara slabljenje institucija BiH, govori o otcjepljenju, o tzv. samoopredjeljenju. Nije to pitanje. Te elite moraju shvatiti da je pitanje hoće li ili neće postojati Republika Srpska i da to, prije svega, zavisi od njihovog odnosa prema tim presudama, od prihvatanja istine i njihovog odnosa prema državi BiH, njenom normalnom funkcioniranju i od njihovog odnosa prema pravima ljudi, posebno povratnika, ali pravima svih ljudi na cijeloj teritoriji BiH. To su pitanja i što prije to shvate to će biti bolje – smatra Džaferović.
Neophodni mehanizmi političke odgovornosti
Džaferović kaže da cijelo Predsjedništvo sutra putuje u Tursku.
Idemo na samit saradnje u jugoistočnoj Evropi. To je jedna platforma koja obuhvata sve države jugoistočne Evrope, koja treba da unaprijedi naše bilateralne odnose. I taj multilateralni forum treba da pomogne našim međusobnim boljim odnosima. Problem je što nema sankcija. Izostaju mehanizmi odgovornosti. Međunarodna zajednica je držala te mehanizme u svojim rukama dok je OHR djelovao. Oni se povlače, a BiH ostavljaju bez tih mehanizama i kako su se stranci povlačili sa svojom ulogom te antibosanske, secesionističke snage su dizale glavu. Ponašanje Milorada Dodika je na tragu ovoga o čemu ja govorim. Moraju postojati jasne sankcije i da postoje onda se on sigurno ne bi na taj način ponašao. Zbog toga očekujem da međunarodna zajednica intenzivira svoje aktivnosti ovdje u BiH, da počne primjenjivati te mjere iz arsenala mjera koje ima predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. I da nam pomogne da uradimo jednu stvar koja je zapravo bitnija od svega toga, a to je da mi izgradimo u BiH vlastite mehanizme političke odgovornosti. Ako to uspijemo uraditi onda smo riješili mnogo problema. Velike nade polažem u Christiana Schmidta – zaključio je Džaferović.