"Odnosi, na kojima je počivala sigurnosna arhitektura Evrope kao i šireg međunarodnog okvira, postali su prošlost", rekao je Džaferović na početku svog izlaganja.
Naglasio je da u trenutku dok se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa zastrašujućom stvarnošću rata, najmanje što se može učiniti jeste da se ne šuti o tome.
"Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije", kazao je.
Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, ponovo nije bio u stanju da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini, rekao je Džaferović.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina podržala rezoluciju Generalne skupštine kojom je iskazana podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u kojoj su odbačeni secesionistički potezi pojedinih regiona unutar nje usmjereni protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine.
"Bosna i Hercegovina je podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu historije, skupa sa još 140 država, a u skladu s obavezama iz Povelje UN-a, našim ranije zauzetim stavovima i našom obavezom, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, da pratimo vanjsku politiku Evropske unije", rekao je Džaferović.
Prisutnima je kazao da iako ova rezolucija nema snagu da zaustavi rat, ona ima snagu da zaustavlja neistine.
"Izražavam nadu da će u što skorijem roku doći do mira, kako bi ljudi u Ukrajini mogli normalno živjeti i kako bi se raseljeni vratili svojim kućama", rekao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je istakao da je rat u Ukrajini doveo do ogromnih promjena u svim sferama života što se izražava kroz duboku energetsku krizu te da je pred svima vrlo teška i izazovna zima.
Također Džaferović je kazao da je međuovisnost raznih krajeva svijeta izvor ranjivosti globalne zajednice.
"Zbog nekih poteškoća koje je izazivao proces političkih i ekonomskih integracija, u proteklim godinama nerijetko smo mogli svjedočiti zagovaranju političkog suverenizma i ekonomskog protekcionizma. Posljedice transformacije razvijenih zemalja iz industrijskih u postindustrijske, zatim migracije i na koncu pandemija, bile su povod mnogima da zagovaraju podizanje ekonomskih, pa čak i doslovnih zidova i žičanih ograda", rekao je Džaferović.
Kako je naglasio, radi se o stranputici, jer rješenje za navedeni probleme nije u zatvaranju, već u otvaranju.
"Rješenje nije u manje saradnje, već u više saradnje. Rješenje za energetsku krizu u Evropi, izazvanu ovisnošću o jednom izvoru, nije samo u oslanjanju na vlastite snage, već u diverzifikaciji, pronalasku novih, višestrukih kanala snadbijevanja gasom i drugim energentima", rekao je prisutnima, te dodao da niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe.
U nastavku Džaferović je kazao da 20. stoljeće daje izuzetno vrijedne lekcije o vezi između ekonomske krize i desnog populizma.
"Upravo je na talasu velike ekonomske depresije na vlast došao nacistički pokret, koji je doveo do najveće kataklizme u historiji čovječanstva, nakon koje su i uspostavljene Ujedinjene nacije, te je usvojena Povelja UN-a, a zatim i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, kao i drugi akti UN-a", rekao je Džaferović.
Dodao je da sve češće desni populisti govore da svi ljudi i narodi nemaju jednaka prava, da su jedni vredniji od drugih.
"Sve češće otvoreno zagovaraju ideje o etničkoj i rasnoj supremaciji, kao i da je dominacija i gola sila jedini princip na kojem mogu i trebaju biti ustrojeni međuljudski i međunarodni odnosi. Od ovih ideja do nasilja samo je jedan korak. Sa ovog mjesta, iz zgrade Ujedinjenih nacija, pozivam na oprez i akciju. U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu", kazao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U nastavku je istakao da je Bosna i Hercegovina kao mjesto susreta različitih kultura i religija bila trn u oku politika, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije.
"Od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira. Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje", kazao je.
Dodao je da kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana.
"Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju. Bosna i Hercegovina je, sa svojom višestoljetnom historijom, živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno. Činjenica da je Bosna i Hercegovina, čak i uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela opstati, pokazuje njenu izuzetnu otpornost.", rekao je Džaferović.
Govoreći o Uredu visokom predstavnika u BiH Džaferović je podsjetio prisutne da je u znatno razvijenim državama, poput Njemačke, postojala međunarodna supervizija, sa mnogo većim izvršnim ovlastima od OHR-a, a ugašena je nakon 45 godina postojanja, kada su stvorene pretpostavke za to.
"U proteklih nešto više od godinu dana, u Bosni i Hercegovini je na sceni bio udar na 27 godina implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz pokušaj rasformiranja državnih institucija koje su uspostavljenje na osnovu jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma", rekao je Džaferović te dodao da je zahvaljući OHR-u, te državama članicama PIC-a, predvođene SAD-om, zaustavljen udar na državne institucije.
"U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju", istakao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Dodao je da BiH nije specifična ni po tome što su na njenom teritoriju pristune misije EUFOR-a i NATO-a, sa ukupno 1.100 trupa jer i znatno razvijenije suverene države imaju potrebu za prisustvom međunarodnih vojnih snaga u većem broju.
Istakao je da u slučaju da ne bude odobren mandat EUFOR-u u Vijeću sigurnosti NATO savez prema Dejtonskom sporazumu ima pravo i obavezu da rasporedi snage u BiH.
"Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav", rekao je Džaferović.
Na kraju je kazao da svi u regionu moraju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konfiguracija regiona završena, i da je put ka sigurnosti i prosperitetu, put međusobne saradnje i rješavanja otvorenih pitanja, u skladu s principima međunarodnog prava.
