Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), kandidat koji je na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda dobio najviše glasova, Šefik Džaferović smatra da ne bi trebalo čekati mjesec dana na objavljivanje konačnih rezultata izbora, i da razgovori o formiranju vlasti mogu krenuti što prije, piše Deutsche Welle.
„Mislim da će biti jednostavnije sada uspostaviti vlast. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH svakako treba da učestvuje u vršenju vlasti i na nivou Federacije BiH i na nivou države, i mislim da tu neće biti posebnih problema“, kaže Džaferović u izjavi koju prenosi BH radio 1.
U HDZ-u BiH smatraju da su apsolutni pobjednici parlamentarnih izbora i da će se tako i ponašati.
„Mi ćemo ući u razgovor sa svim legitimnim predstavnicima oko formiranja vlasti. Ne možemo sada govoriti o tome kakav će biti konačan stav u vezi s koalicijama, jer to uvijek zavisi od dijaloga. Izvjesno je da nećemo prihvatiti dijalog pokoravanja, nego razumijevanja“, tvrdi potpredsjednik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić.
HDZ je pobijedio na nivou države i entiteta, ali predsjednik ove stranke Dragan Čović nije dobio dovoljan broj glasova za ulazak u Predsjedništvo BiH. Umjesto njega, u Predsjedništvo kao hrvatski član ulazi lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić.
Kritičari tvrde da je Komšićev uspjeh osiguran bošnjačkim glasovima zbog čega su u četvrtak (11.10.) u Mostaru upriličeni protesti Hrvata s porukom: „Komšić nije naš predsjednik“. Zbog izbora Komšića, mnogi se pribojavaju blokada HDZ-a BiH u formiranju domova naroda, no zvaničnici Centralne izborne komisije (CIK) BiH tvrde da imaju rješenja i da će, bude li potrebe, djelovati u skladu s ustavno-pravnim sistemom i svojim ovlaštenjima.
Opozicija u RS-u vraća mandate i traži poništavanje izbora
Najviše glasova za državni nivo u Republici Srpskoj (RS) dobili su kandidati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), iako opozicijski Savez za pobjedu (SZP) ne prihvata poraz i insistira na poništavanju izbora.
U znak protesta zbog „izborne krađe“ kandidati SZP-a su se javno odrekli svojih mandata. Analitičari, međutim, tvrde da je SNSD sa svojim koalicijskim partnerima neupitan u vlasti na nivou BiH. Ta stranka je, prema izjavi njenog lidera, spremna za koalicijske aranžmane.
„Apsolutni pobjednik izbora je HDZ kod Hrvata. Ako Socijaldemokratska partija (SDP) BiH bude većinska kod Bošnjaka, onda će to biti SDP, a ako bude SDA, nemam ništa protiv toga da bude SDA“, rekao je Dodik neposredno nakon objavljivanja prvih nepotpunih izbornih rezultata.
Zvaničnici SDP-a BiH nisu za saveze na državnom nivou u ovim okolnostima, a generalni sekretar Irfan Čengić ne vjeruje da će se pobjedničke stranke brzo dogovoriti o formiranju vlasti. Zabrinut je i zbog jačanja osovine Dodik-Čović.
„Milorad Dodik i Dragan Čović su sa ovim rezultatima u parlamentu postali značajno jači nego što su bili ranije“, kazao je Čengić.
O pokušaju formiranja alternativne većine u Parlamentu BiH ne razmišljaju ni u DF-u.
„SDA, HDZ BiH i SNSD imaju sasvim dovoljan broj glasova da formiraju koaliciju na državnom nivou. Dakle, građani su vrlo jasno rekli koga žele vidjeti kao okosnicu vlasti“, kaže potpredsjednik DF-a Dženan Čonlagić.
Stranački mandati u Parlamentu BiH
Prema preliminarnim rezultatima CIK-a, SDA će u Predstavničkom domu Parlamenta BiH imati devet mandata, a HDZ BiH, SDP BiH i SNSD po pet. Srpska demokratska stranka bi trebala imati četiri poslanika, DF tri, Savez za bolju budućnost, Naša stranka (NS) i Partija demokratskog progresa po 2, a Nezavisni blok, Pokret demokratske akcije, Stranka demokratske aktivnosti, Demokratski narodni savez i Socijalistička partija po 1 mandat.
Analitičari nisu toliko iznenađeni izbornim rezultatima i nagovještajima postizbornih saveza koliko malim odzivom birača, zbog čega se govori da je BiH kao država „zakazala na izborima“.
Također, ističu da se SDP nakon izbornog debakla 2014. godine vraća na političku scenu BiH što bi uz relativno dobre rezultate DF-a i NS-a moglo označiti početak jačanja političke ljevice i centra. Regionalni urednik BIRN-a Srećko Latal je za N1 televiziju kazao da je predizborna kampanja bila drugačija od prethodnih, s tim da je u RS-u bila „vrlo brutalna i agresivna” uz fizičke napade na novinare.
„Odlučujuće utrke vodile su se za Predsjedništvo BiH i predsjednika RS-a, a najzanimljivija je bila utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U Federaciji BiH kao da je već od ranije bilo sve poznato pa ni plakata nije bilo kao prije“, kaže Latal.
