Kina je pandemiju stavila pod kontrolu. Ali, da li se to odnosi i na kolateralnu štetu na međunarodnoj sceni s početka pandemije, piše DW.
Jer, zbog netransparentnog ponašanja, Peking je tada bio suočen sa masovnim kritikama iz inostranstva. Kineske diplomate su potom zdušno branile kurs Komunističke partije na Twitteru ili Facebook, koji su inače u Kini zabranjeni.
"U Švedskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Francuskoj registrovane su agresivne izjave, o tamošnjim neefikasnim zdravstvenim sistemima ili ciničnom ponašanju njihovih političara s obzirom na veliki broj smrtnih slučajeva", piše Heike Holbig sa hamburškog GIGA instituta za azijske studije u svom eseju "Od žarišta krize do heroja krize: Kina i pandemija korone".
Saradnja u razvoju vakcine, a inače - napeto
Ta faza političke komunikacije Kine prestala je krajem maja. Kinesko rukovodstvo se prebacivalo između odbrane i napada, ali je takođe nagovijestilo spremnost za saradnju - kao na primjer na virtuelnom samitu G20 krajem marta.
Šef države i partije Xi Jinping je govoreći o pandemiji korone tom prilikom rekao da se radi o "sudbinskoj zajednici čovječanstva". Te velike riječi se primjenjuju u praksi na primjer u saradnji u razvoju vakcina.
Međutim, u drugim oblastima odnos Kine i Zapada ostaje napet, a pandemija je to još više pogoršala. Kada se radi o odnosima sa SAD napetost je više manje stalna, moglo bi se reći da je to definicja kinesko-američkih odnosa. Međutim, to nije tako jasno kada se radi o EU.
Kina i EU - politika
Ipak, virtuelni samit Kina-EU, razgovori na visokom nivou koji se od juna vode između EU i Kine i dolazak ministra vanjskih poslova Vang jia u Evropu krajem avgusta, početkom septembra - izneli su na vidjelo jasne razlike.
Berlin i EU posebno su kritikovali novi zakon o nacionalnoj bezbijednosti Hong Konga, koji je Pekingu dao široka ovlaštenja za suzbijanje disidenata. Kina je to odbacila kao miješanje u unutrašnje stvari.
Te sporne elemente je Peking uljepšavao za domaću publiku. "Kineska strana ne samo da nije pominjala kritiku nego je potisnula naglasak koji je bio stavljen na fundamentalne razlike u vrijednostima i sistemima. Umjesto toga, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da EU nastavlja da smatra Kinu partnerom, a ne protivnikom i da nema fundamentalnih sukoba interesa. Kineski čitaoci su takođe saznali da EU želi da se drži multilateralizma i da je zainteresovana za multilateralnu saradnju sa Kinom posebno u oblastima zdravlja, klimatskih promjena, održivog razvoja i saradnje sa Afrikom", piše Holbig.
Holbig iz ovih "namjernih reinterpretacija" zaključuje da Peking vidi EU i druge sile - osim SAD, kao „privremeno na pogrešnom putu. Ali u njima (još uvijek) ne vidi istinske protivnike, već aktere prema kojima se postupa strogo, ali blagonaklono i koje želi da privoli".
Peking igra na kartu zaštite klime
Jedan od načina da to postigne mogao bi biti cilj koji je krajem septembra najavio Xi Jinping u video poruci na Generalnoj skupštini UN: neutralnost Kine od ugljen-dioksida do 2060. Time je glavni emiter ugljen-dioksida u svijetu sa udjelom 27 procenata, skoro preko noći postao globalni pionir u zaštiti klime.
Još uvijek nije poznato kako Kina namjerava da postigne taj cilj. Ali žele da joj vjeruju na riječ, jer, ogromna je nada da će Kina da se priključi međunarodnoj politici za zašitu klime. "Nedostatak konkretnog plana čini Xijevo obećanje još značajnijim. Njegov ambiciozni poduhvat zahtijeva novi pristup ekonomskom razvoju koji se uskoro mora pokazati", piše britanski magazin Economist.
Taj novi pristup bi mogao da se vidi u novom petogodišnjim planu, o kojem se raspravlja na 5. plenumu kongresa stranke u Pekingu, i koji će biti predstavljen početkom sljedeće godine.
Kina je jedina uspjela da se izvuče iz krize
Kratkoročno, međutim, fokus je na suzbijanju ekonomskih posljedica pandemije - a tu se također s nadom gleda u Kinu. Jer, ta zemlja je jedina uspjela da se izvuče iz privremene krize - sa 4,9 odsto, rast u trećem kvartalu gotovo se vratio na nivo prije korone, u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
"Kina je jedina velika ekonomija na svijetu koja izlazi iz korona-krize donekle neoštećena", citira frankfurtski list Jerga Cojnera, glavnog ekonomiste u Union Investmentu. Međunarodni monetarni fond (MMF) pretpostavlja da će Kina imati glavni udio u predviđenom globalnom ekonomskom rastu od 0,6 za 2021. godinu.
Međutim, Kina takođe zavisi od trgovine sa drugim zemljama i stranih investicija i u ovim oblastima želi da se diverzifikuje - proširi svoje odnose sa azijskim i evropskim partnerima i postane nezavisnija od SAD.
Kina i EU - ekonomija
Imajući to vidu, možda još uvijek postoje mogućnosti da EU sa Pekingom zaključi sporazum o zaštiti investicija. Cilj je da osiguraju pošteni uslovi za konkurenciju između kineskih i evropskih kompanija.
Miko Huotari, šef berlinskog kineskog istraživačkog instituta Merics, smatra da je to što taj sporazum najvjerovatnije neće biti postignut ove godine, značajnije je od kineskog ponašanja u pandemiji. Ovo poslednje samo je ojačalo generalno pesimističko gledanje na Kinu, ali nije bilo pokretač ove percepcije.
Huotari ne želi potpuno da isključi mogućnost da se ovaj sporazum zaključi još dok je Angela Merkel kancelarka: "To bi pokazalo da je sa Kinom moguće doći do rješenja putem pregovora, što trenutno niko ne bi rekao".
U tom slučaju, vjerovatno će se u drugom planu naći sve ono s početka pandemije - svaljivanje krivice i rasprave o tome koliko su isporuke maski stvarno bile velikodušne. Zapravo je sve to već potisnuto - očiglednim uspjesima Kine.
