U februaru 1997. Institut Roslin iz Edinburgha objavio je dolazak na svijet klonirane ovce i to izvanredno naučno postignuće odmah je izazvalo polemiku o mogućoj primjeni tehnike na ljudsko biće.
Dollyn život nije bio nimalo lak. Prerano je ostarila, bolovala od artritisa i bolesti pluća te je eutanazirana 2003., a njezini preparirani ostaci čuvaju se u Škotskom nacionalnom muzeju.
Kloniranje je složena tehnologija, a u slučaju Dolly naučnici su klonirali stanicu koja je bila dio mliječne žlijezde odrasle ovce. Obavili su somatski stanični nuklearni transfer u kojem se stanica stavlja u jajašce bez jezgre, a zatim se dvije stanice spajaju i razviju u embrij koji je usađen u maternicu ovce.
Svrha je te vrlo skupe tehnike, više od 10.000 eura po životinji, poboljšati genetske vrijednosti stoke.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije zabrinuta za zdravlje ljudi već upozorava na "patnje životinja" nastalih kloniranjem. Upozorava na visoku smrtnost zametaka, na teške poremećaje i teške bolesti, teško donošenje mladunčadi na svijet i slično.
Evropski parlament zatražio je u septembru da se u EU zabrani ne samo uzgoj kloniranih životinja, već i proizvoda poteklih od njihovih potomaka.
