Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo, iz budžeta će se godišnje izdvajati blizu tri miliona KM za angažovanje savjetnika, koje sada mogu imati premijer, kantonalni ministri, općinski načelnici i gradonačelnik Sarajeva.
Iako u svojim kabinetima već imaju zamjenike, pomoćnike, stručne saradnike i druge zaposlene, zvaničnici u Kantonu Sarajevo odlučili su da im to nije dovoljno.
Tako je donesena odluka koja omogućava svakom od njih da angažuje po dva savjetnika, čime se na budžet dodaje još 46 novih osoba.
“Savjetnici ne uživaju sigurnost položaja, ne mogu steći status državnog službenika, a njihov broj je ograničen na dva. Moraju ispunjavati zakonom propisane uslove, kao i pomoćnici ministra, a to je visoka stručna sprema i najmanje pet godina radnog staža. Moguć je angažman savjetnika s nepunim radnim vremenom”, navedeno je u odluci.
Prema procjenama, svaki savjetnik će imati mjesečna primanja od oko 3.000 KM, što u bruto iznosu dostiže 5.000 KM. Ako svaki zvaničnik zaposli maksimalan broj savjetnika, građani Kantona Sarajevo će na ovu stavku godišnje izdvojiti blizu tri miliona KM, uključujući troškove minulog rada, toplog obroka i prijevoza.
Opozicija protiv, ali zakon ipak prošao
Opozicione stranke u Skupštini Kantona Sarajevo oštro su kritikovale ovu odluku, ali uprkos negodovanju, zakon je usvojen.
Javna je tajna da su i ranije mnogi kantonalni zvaničnici imali savjetnike, iako zakonom to nije bilo predviđeno. Kako nisu mogli biti angažovani direktno, njihove usluge su se plaćale putem ugovora o djelu ili su ih finansirale strane organizacije.
U ranijim mandatima, pojedini načelnici imali su čak šest ili sedam savjetnika, pravdajući to velikim obimom posla. Tako je, recimo, bivši načelnik Trnova Ibro Berilo, koji je danas optužen za korupciju, 2018. godine izjavio: “Ne mogu ja kao načelnik se razguliti i stići na sve strane.”
Inspektori Upravnog inspektorata KS su te godine općinama naložili da raskinu ugovore sa savjetnicima.
Podsjećamo da je 2015. godine ukinuto pravo na savjetnike za kantonalne ministre, zvaničnike i direktore javnih preduzeća, kao i tzv. bijeli hljeb nakon završetka mandata, a prijedlog za tu izmjenu tada je dao DF-ov zastupnik Mirsad Pindžo.
Savjetničke pozicije kao političke nagrade
Prema novim izmjenama Zakona o platama i naknadama u KS, savjetnici nosilaca funkcija imat će koeficijent od 6,40, koji se množi sa osnovicom koja bi u 2025. godini trebala iznositi 425 KM.
Važno je naglasiti da se na ovu funkciju ne dolazi putem javnog konkursa, već direktnim odabirom premijera, ministra, načelnika ili gradonačelnika. U BiH, ova pozicija često služi kao politička nagrada za lojalne stranačke kadrove, dok se rijetko dodjeljuje osobama sa stvarnim stručnim kompetencijama.
