Konvencija će trajati do 7. novembra, a obilježava se i početak globalne kampanje ”16 dana aktivizma“ protiv nasilja nad ženama, koja se održava širom svijeta i nastoji mobilizirati javnost u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Ovogodišnja globalna kampanja ”16 dana aktivizma“ fokusira se na temu kulture silovanja, prenosi N1.
Otvorenje Konvencije je označilo i početak prve zvanične posjete Phumzile Mlambo-Ngcuka, generalne podsekretarke Ujedinjenih nacija i izvršne direktorice UN Women, Bosni i Hercegovini. Ova posjeta je i prilika za podršku državnim vlastima pri unapređenjima u oblasti rodne ravnopravnosti.
Posjeta Phumzile Mlambo-Ngcuka lansira i globalnu UN Women kampanju ”Generation Equality“ (Generacija Ravnopravnost), posvećenu obilježavanju 25. godišnjice Pekinške platforme za akciju u 2020. godini, koja se smatra najbitnijim dokumentom za prava žena.
Globalna konvencija partnera UN Fonda za borbu protiv nasilja nad ženama okuplja više od 100 učesnika/ca iz čitavog svijeta, uključujući i regiju Jugoistočne Evrope, koji/e će razgovarati o radu u oblasti eliminacije nasilja nad ženama.
Fond je u posljednje 22 godine podržao 517 organizacija sa 149 miliona dolara u 139 zemlje i teritorije, te je samo tokom protekle godine svojim radom obuhvatio više od osam miliona ljudi.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine u izjavi za medije kazao je kako institucije će ispuniti svoj dio posla i donijeti zakone, ali je pitanje kako se to reflektuje i ispunjava u društvu. Pojasnio je kako po zakonu sve propisano da možda zadovoljava najviše evropske standarde, ali je problem u realizaciji.
”Mnogi faktori utiču na to. Pitanje je koliko je društvo demokratsko, pitanje uloge institucija, javnog mnijenja, vjerskih zajednica… Problem nije jednostavan. Po nekim istraživanjima, koja su rađena u BiH, skoro 50 posto žena se suočilo s nekim vidom nasilja ili u porodici, ili u svom djelovanju, a da ne govorim čak i o onim ratnim iskustvima, kada su ti ratni zločini i nasilje nad ženama korišteni čak za ostvarenje ratnih ciljeva”, rekao je Komšić.
U uvodnom obraćanju na Konvenciji rekao je da je nasilje nad ženama jedan od gorućih problema. Podsjetio je na podatke institucija u BiH koja pokazuju da više od 50 posto žena od 15 godine.
”Nasilje nad ženama i djevojčicama nije i ne smije biti problem pojedinaca”, poručio je Komšić.
Dodao je kako su pojedinci kao dijelovi društva odgovorni da prepoznaju karakteristika i oblika nasilja koja se dešavaju oko nas.
”Dužni smo svojim djelovanjem pružiti podršku zlostavljanim ženama i djevojčicama te aktivno raditi na stvaranju preduslova za sprečavanje tog istog zlostavljanja“, rekao je Komšić.
Dodao je kako ćemo pružanjem nesebične podrške ohrabriti žrtve nasilja da nasilje prijave nadležnim institucijama, a zlostavljačima poslati jasnu poruku da će biti kažnjeni.
”Bilo koji oblik nasilja nad ženama i djevojčicama kršenje je osnovnih ljudskih prava i ono ne ugrožava samo žrtve, nego ostavlja nesagledive posljedice na okruženje u kojem žrtva živi i posljedice na njoj bliske osobe”, rekao je Komšić.
Dodao je kako smo, kao dio civiliziranog društva, dužni spriječiti nasilje te javno govoriti o problemu nasilja nad ženama te biti podrška institucijama koje poduzimaju korake nad njegovim suzbijanjem.
Naglasio je kako je u proteklom periodu BiH poduzela niz koraka ka ostvarenju značajnog napretka u stvaranju preduslova za sprečavanje nasilja nad ženama.
Phumzile Mlambo-Ngcuka, generalna podsekretarka Ujedinjenih nacija i izvršna direktorica UN Women kazala je jedino kada svi akteri rade zajedno, uključujući civilno društvo i vlast, možemo očekivati okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama.
Dodala je kako moramo zajednički raditi jer je to korak naprijed.
Podsjetila je na to da za brojne žene na svijetu suočavaju s nasiljem.
