Federalna ministrica napominje da je potrebno raditi na jačanju svijesti o ovoj tematici unutar osnovnih i srednjih škola, te u skladu s tim institucionalno pronalaženja adekvatnih rješenja koja će napraviti reformski iskorak unutar obrazovnog sistema u Federaciji BiH.
Prvi korak je medijski odgoj
Često se u javnosti, pa čak i u stručnijim krugovima, pojmovna određenja ne razlažu kako treba, što je na početku razgovora za Klix.ba istaknula i ministrica, rekavši da treba početi od medijskog odgoja, preko medijskog obrazovanja, te naposljetku doći do najviše razine, odnosno medijske pismenosti.
"Obrazovni segment često zanemaruje odgojnu komponentu obrazovanja. U tome i jeste jedan dio problema zašto danas imamo djecu, omladinu, pa čak i odrasle koji su prepušteni sami sebi", napomenula je.
Obrazovni sistem je, objašnjava, koncipiran tako da se bavimo isključivo teoretskim znanjima, dok nedostaje praktičnih i funkcionalnih znanja i vještina.
"Da bismo došli do komponente medijske pismenosti moramo zadovoljiti sve prethodne segmente. U okviru medijske pismenosti bi se djeca od najranije dobi trebala odgajati da znaju kritički razmišljati o sadržajima koji su ponuđeni putem medija. Medijski odgoj je, stoga, prva komponenta koja se mora zadovoljiti već od predškolskog uzrasta, u vrtićima, do osnovne škole, srednje škole, do srednjoškolaca koj bi pred upis na fakultet već u potpunosti bili educirani i upoznati o stanju u društvu, medijskim sadržajima, medijima uopšte, medijskim korporacijama, te da znaju šta to znači i da su to sve sastavni dijelovi svakodnevnog života", objasnila je Duraković.
Ministrica je podsjetila da je medijska pismenost u Bosni i Hercegovini još uvijek u kategoriji pionirskih istraživanja.
Demokratija ovisi od dobro informisanog pojedinca
"Razvoj kritičkog razmišljanja i svijesti od najranije dobi predstavlja ključni faktor za napredak demokratskog društva. Ovaj cilj se može postići jedino kroz integraciju predmeta medijske pismenosti u obrazovni sistem. Upravo ta integracija je neophodna i nezamjenjiva za oblikovanje informiranih i osviještenih građana koji će aktivno doprinositi društvu", akcentirala je ministrica.
Ističe da je neophodno opismenjavanje i onih koji plasiraju informacije jednako koliko i onih koji koriste informacije.
"Sa jedne strane imamo potrošače medijskih sadržaja, a sa druge novinare koji bi trebali biti posvećeni standardima profesionalnog novinarstva. Nažalost, suočavamo se s poplavom neprovjerenih i senzacionalističkih informacija, često nedovoljno istraženih, koje se prenose s jednog izvora na drugi, često sa greškama i nepreciznostima. Postoji zabrinutost da smo propustili priliku za pravovremenu edukaciju mladih ljudi, koji sada zauzimaju vodeće pozicije i odražavaju nedostatke u našem obrazovnom sistemu. Nije se na vrijeme prepoznala važnost određenih vještina i kompetencija, posebno u području medijske i digitalne pismenosti“, upozorila je.
Modernizacija se mora desiti
"Napraviti kritički osviještene samomisleće pojedince koji će biti na ključnim pozicijama i donositi odluke koje se tiču države. U tom kontekstu populacija koja teži evropskom putu mora biti opismenjena. Nužni su na širi svjetonazori, kritički osvrtati na sve, propitivanje, i istraživanje", konstatovala je.
Istakla je, također, da bi i sama kao roditelj bila presretna da njeno dijete ima edukaciju o medijskoj pismenosti i da zna bolje koristiti medijske sadržaje, te potom donijeti ispravne zaključke na osnovu onoga što je vidio.
"Uvjerena sam da je svakom odgovornom roditelju cilj isti - osigurati da se njihovo dijete osjeća sigurno ne samo u fizičkom, već i u digitalnom svijetu. Ne vjerujem da je ukidanje korištenja telefona pravo rješenje; prema mom mišljenju, to nije efikasna mjera", navela je.
Priručnik o medijskoj i digitalnoj pismenosti i čas odjeljenske zajednice kroz tekuću školsku godinu
Ministrica Duraković je za Klix.ba podijelila da su rješenja ponuđena, te da ostaje samo još pitanje koordinacije, uz poruku da vjeruje u pozitivan ishod ove incijative.
"U okvirnom planu prevencije i suzbijanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, priručnik o medijskoj i digitalnoj pismenosti predstavlja ključan segment. Cilj nam je izraditi i predstaviti ovaj priručnik koji bi trebao biti integriran u obrazovni sistem Federacije. Iako ministarstvo ne posjeduje ovlasti za nametanje ovakvih sadržaja, kantoni su prepoznali važnost i vrijednost ovog priručnika i uvođenje ove tematike u nastavne sadržaje, što je opsežan proces. Kroz naše programe, planiramo omogućiti stručnjacima da doprinesu ovoj inicijativi", objasnila je.
Duraković napominje da je prvi korak koji su ponudili kao rješenje uvođenja znanja o medijskoj pismenosti, čas odjeljenske zajednice u školama.
"Predmet medijske pismenosti jeste dugoročna strategija, nešto što planiramo implementirati unutar obrazovnog sistema. Međutim, dok se to ne desi, o medijskoj pismenosti bi se mogli govoriti u okviru časova odjeljenske zajednice. Mi ćemo predložiti okvirni plan sa nivoa Federacije BiH, a na kantonalnim ministarstvima ostaje odluka da li će prijedlog usvojiti i implementirati u okviru svojih obrazovnih politika. Mislim da bi trebalo biti u interesu svima.Ne smije se od ovih ideja odustati i ništa nas ne smije obeshrabriti u tim namjerama", naglasila je ministrica.
Ističe i kako kadra za izvođenje ne nedostaje.
"Definitivno ne manjka kvalificiranih kadrova; na raspolaganju nam stoji mnoštvo obrazovanih i iskusnih profesionalaca iz područja medijske pismenosti, spremnih za prenošenje svojih znanja u nastavi. Među njima su novinari i stručnjaci s bogatim iskustvom, kao i članovi akademske zajednice, uključujući nastavnike, koji su voljni doprinijeti obrazovanju na ovom polju", podijelila je.
Naglasila je kako je ključna strateška podrška drugih ministarstava.
"Ministarstvo civilnih poslova je trenutno nosilac najvećih aktivnosti. Recimo, imamo okvirni Zakon o visokom obrazovanju na nivou države, ali smo svjesni da se često ne poštuje. Oblast medijske i informacijske pismenosti, bez zadrške bi trebala biti ključna za sve nivoe u BiH, te donošenje adekvatnih zakonskih okvira kojim bi u konačnici bilo moguće implementiranje u obrazovni sistem", ukazala je.
Napominje da je u Republici Srpskoj to malo drugačije, te da je u Federaciji BiH kompleksno jer je nadležnost, pogotovo obrazovanja, podjeljena na deset kantona.
"U tom kontekstu bismo morali dati prijedlog okvira, pa da bi kantoni isti usvojili. To je dugoročan proces i ne može se ništa preko noći desiti, ali sigurno da postoje i ljudi i institucije i volja da se u naredne dvije ili tri godine ovo pitanje riješi. Mi smo nedavno s ciljem podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti organizirali konferenciju na kojoj smo okupili vodeće stručnjake iz ove oblasti, i dobili smo zaključke koji će ujedno biti dio strategije uvođenja predmeta medijska pismenost u obrazovni sistem", istakla je.
Pojašnjava i kako nedostaje i zakon o vlasništvu koji bi umanji govor mržnje.
"Iako postoje zakoni koji reguliraju pitanja govora mržnje, potrebno je pojačati ozbiljnost pristupa ovom problemu unutar institucija. Ključan korak je stvaranje jasnog zakonskog okvira koji će regulirati rad i vlasništvo nad medijima u ovoj državi, posebno u online okruženju. Godinama se raspravlja o ovom zakonu, ali još uvijek ne postoji, a njegovo usvajanje bi značajno doprinijelo rješavanju brojnih problema u medijskom svijetu. Takav zakon bi smanjio govor mržnje, širenje lažnih vijesti i sadržaja koji nisu u skladu s profesionalnim standardima i etikom informisanja", razjasnila je.
Podsjetila je na dužnost zaštite građane, posebno djece i mlade, od manipulativnih medijskih sadržaja.
"Cilj nam je osigurati da, unatoč raznolikosti ponude u medijskom prostoru, posebno online, obrazovni sistem pruži mladima potrebna znanja o medijskoj i informacijskoj pismenosti. Time se nastoji smanjiti rizik od dezinformiranja i manipulacija, čuvajući na taj način integritet i dobrobit naše zajednice", zaključila je ministrica.
