Ministar je novinarima iznio da su najprije, zajedničkim pismom, Njemačka, Francuska, Holandija, Danska i Luksemburg "postavile problem integracije" Makedonije, ali i nekih drugih zemalja, koje, međutim, nije naveo.
"U međuvremenu su se tri od tih pet zemalja, odnosno Luksemburg, Danska i Njemačka, povukle iz te grupe, te se one više ne protive toliko oštro, ali preostale su Holandija i Francuska", rekao je Kocijas, uz napomenu da je to bila glavna tema njegovog razgovora s kolegom iz Albanije Ditmirom Bušatijem na Rodosu.
Kocijas i Bušati već neko vrijeme pregovaraju o punoj normalizaciji odnosa Grčke i Albanije koje formalno još nisu međusobno okončale Drugi svetski rat, nisu utvrdile zone eksploatacije zajedničkog, Jonskog mora, a imaju i manjinskih i drugih međusobnih problema.
Grčki izvori tvrde da bi paket-rješenje za sve to, bar podjednako istorijski važno koliko i nedavni grčko-makedonski sporazum, moglo biti postignuto već narednih dana, što bi olakšalo približavanje Albanije početku pregovora o prijemu u EU, o čemu će se iduće nedjelje razgovarati na samitu Unije.
U ponedjeljak, prije sastanka Savjeta EU za spoljne poslove u Luksemburgu, Kocijas će poslati pisma u EU i NATO kojima će ih Grčka obavijestiti da se ne protivi "uslovnom uključivanju BJRM (Makedonije) u te dvije međunarodne organizacije", najavljuje atinski list "Katimerini".
Kocijas je na Rodosu u izjavi novinarima demantovao tvrdnje u grčkoj javnosti da je osmogodišnja grčka državna finansijska kriza u petak konačno završena formalnom međunarodnom odlukom povjerilaca, "u zamjenu za popuštanje" Atine prema Skoplju time što je s njim pre nedelju dana postigla dogovor o načinu rješavanja međusobnog spora oko prava na naziv "Makedonija".
"Zemlje koje su navodno vršile pritisak na Grčku tako da bi nas finansijski spasle samo ako postignemo sporazum (s Makedonijom), jesu iste one zemlje koje i sada imaju problem, ovog puta da se odobri datum za početak pregovora (Makedonije) sa Evropskom unijom", rekao je grčki ministar, odbacivši tu teoriju.
