Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Riječ je o zakonu koji uređuje finansijsku konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova čiji su osnivači općina, kanton, FBiH i koje uzastopno u periodu od tri godine, a zaključno s krajem decembra 2016. godine, bilježe negativno poslovanje.
Prijedlog je u parlamentarnu proceduru upućen jer je finansijskim analizama utvrđeno da ukupna dugovanja u zdravstvenom sektoru iznose blizu 269 miliona KM i imaju tendenciju rasta. Također, analize su pokazale da javne zdravstvene ustanove zaključno s 31. decembrom 2016. godine bilježe gubitak u iznosu od 167 miliona KM.
“Zakon o konsolidaciji je u svakom slučaju pozitivan jer će donijeti konsolidaciju dugova tri najveća dužnika, a to su klinički centri u Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Značit će i za bolnice koje su u dugovima, kao što su bolnice u Zenici i u Bihaću. Konsolidacijom dugova te ustanove će konačno početi normalno da rade, jer ako su dužne dobavljači im neće isporučivati robu, a to je veliki problem za kliničke centre. Manji problem je za klinički centar u Mostaru, jer su oni plaćali dobavljačima, ali su dužni za doprinose. S druge strane, klinički centri u Tuzli i Sarajevu su uglavnom dužni dobavljačima”, kazao nam je Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Zakon predviđa da sredstva za finansijsku konsolidaciju univerzitetskih kliničkih bolnica budu osigurana u federalnom budžetu, dok će za sanaciju gubitaka javnih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači kantoni i općine biti zaduženi nadležni organi kantona i općina. Procedure odobravanja sredstava za sanaciju gubitaka javnih zdravstvenih ustanova, ukoliko se to pokaže nužnim za njihovo nesmetano poslovanje, osigurat će kantonalne skupštine i općinska vijeća.
Cilj je da se konsolidacijom postigne stanje likvidnosti i solventnosti javnih zdravstvenih ustanova, da se ojača odgovornost u upravljanju rizikom u poslovanju javnih zdravstvenih ustanova te da se poveća kvalitet i efikasnost u pružanju zdravstvenih usluga.
Zakonom su obuhvaćena dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO/MIO iz plaća i na njih, doprinosa za zdravstveno osiguranje iz plaća i na njih, ukoliko nije nastupila zastara naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za slučaj nezaposlenosti iz plaća i na njih, poreza, isključujući PDV, pruženih komunalnih usluga (struja, voda, gas, grijanje) i ostale komunalne usluge, isporučene robe nužne za rad zdravstvene ustanove dobavljačima robe (lijekovi, potrošni materijal i slično) i neisplaćenih neto plaća zaposlenika.
Kada je riječ o dugovanju po osnovu poreza i doprinosa iz plaća i na njih, dugovanja se mogu izmiriti preuzimanjem duga po osnovu neplaćenih doprinosa osnivača javnih zdravstvenih ustanova, jednokratnom uplatom bez kamata i reprogramiranjem duga koji uključuje odgođeno plaćanje i plaćanje dugovanja na rate do 10 godina. Na isti način je predviđeno i izmirivanje obaveza po osnovu doprinosa za PIO/MIO. Neizmirene obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, a nakon isteka zastare prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju i to u okviru perioda zaključno sa 31. decembrom 2016. godine, bit će otpisane u skladu sa članom 10. ovog zakona, u slučaju kada zaposlenici dužnika nisu mogli koristiti zdravstvenu zaštitu zbog neuplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, na način kako je to regulisano ovim zakonom ili su je koristili na teret javne zdravstvene ustanove u kojoj su zaposleni.
U utvrđenom Prijedlogu zakona stoji da je reprogramiranje duga po osnovu poreza i doprinosa obaveza Poreske uprave FBiH, a u skladu sa Zakonom o Poreskoj upravi FBiH.
