Jedan državljanin Bosne i Hercegovine nalazi se u zatvoru u iračkom gradu Erbilu. U februaru 2015. godine iz Njemačke je otišao u Siriju i priključio se takozvanoj Islamskoj državi.
Prema saznanjima N1, koja su potvrđena u nadležnim policijskim agencijama, radi se o 29-godišnjem Muhamedu H. Nadležne službe raspolažu informacijama da je uhapšen na području Iraka.
Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH za N1 su naveli da se kao pripadnik ISIL-a predao iračkim snagama nakon ofanzive na grad Mosul.
No, postoje i navodi da su se Muhamed H. i državljanka Njemačke, sa kojom je ranije stupio u šerijatski brak, odlučili na bijeg sa teritorije ISIL-a u Siriji i predali kurdskim snagama koje su ih sprovele u zatvor u Erbilu.
"Državna agencija za istrage i zaštitu raspolaže sa nepotvrđenim saznanjima da se na području Iraka nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine (naveden u vašem upitu) koji je zarobljen od strane iračkih oružanih snaga. Obavješavamo Vas da protiv navedenog lica, a nakon podnošenja izvještaja o počinjenom krivičnom djelu od strane SIPA-e, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi istragu. Prema našim saznanjima, od strane NCB Interpol Wisbaden, u maju 2015. godine, raspisna je međunarodna potjernica u cilju lišenja slobode lica navedenog u vašem upitu", saopšteno je za N1 iz SIPA-e.
Iz Ministarstva spoljnih polova BiH za N1 navode da se uhapšeni, a ni njegovi pravni zastupnici nisu zvanično obratili za konzularnu pomoć ili zaštitu Ambasadi BiH u Amanu. Ovom bh. ministarstvu zvanično nisu poznata djela za koja se Muhamed H. tereti.
"Iz kontakta sa članovima porodice saznali smo da im je omogućen telefonski kontakt, a posredovanjem Ambasade BiH u Amanu i Ambasade Republike Irak u Amanu dobijena je dozvola za posjetu. Kako je Međunarodni Crveni krst angažovan na rješavanju problema stranih državljana zatočenih u iračkim zatvorima, predstavnici Ambasade BiH u Amanu su u kontaktu sa predstavnicima Crvenog krsta u Amanu sa ciljem pribavljanja više informacija i kvalitetnijeg obavljanja poslova konzularne zaštite", navedeno je iz Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Mediji su izvijestili da je početkom 2018. godine državljanka Njemačke prva strana državljanka koja je u Iraku osuđena na smrt vješanjem zbog pripadnosti ISIL-u. No, jedan broj smrtnih kazni kasnije je preinačen u doživotne. Službene statistike o broju presuda u Iraku još uvijek nema, a određeni podaci govore o stotinama slučajeva. Organizacije za ljudska prava upozoravale su na hitnost u postupanju i nedosljednost tokom suđenja za terorizam u Iraku. Na smrtnu kaznu zbog pripadnosti ISIL-u osuđeno i 11 državljana Francuske. Nijedna presuda, za sada, nije izvršena.
"Generalno govoreći, pritvorenici nemaju pristup osnovnim pravima. Postoji primjena smrtne kazne i ekstremna pretrpanost zatvora. Zbog toga, svaka zemlja koja prebaci svoje državljane u Irak to radi ilegalno jer ih na taj način ne štite od torture i smrtne kazne. Zato pozivamo zemlje da urade sve ono što mogu kako bi osigurale povratak svojih državljana i da onda provedu propisane istrage i suđenja - ukoliko utvrde da su počinjeni zločini, ali da to učine u nacionalnim sistemima", poručila je Belkis Wille, ekspert HRW za Irak i Katar (Beirut).
CNN-ova novinarka Arwa Damon u martu je u Bagdadu razgovarala sa četvoricom osuđenika na smrtnu kaznu zbog pripadnosti ISIL-u. Sudija i portparol višeg iračkog suda novinarki je rekao da se pridržava međunarodnih standarda i poštuje iračke antiterorističke zakone.
"Kada nekoga osudim na smrtnu ili doživotnu kaznu - žrtvama dajem zasluženu pravdu, a društvu lekciju", izjavio je u martu 2019. godine Abdul Sattar al-Birqdar, sudija i portparol višeg suda u Iraku.
Human Rights Watch upozorava na postupanje prema ženama i djeci kojih je, kako navode, preko 700 u iračkim zatvorima.
