- Djeca najbolje podnose ovu pendemiju. To govorim na osnovu stanja kakvo jeste jer imamo vrlo rijetko ili gotovo nikakvo teže slučajeve. S obzirom da to dijete dolazi iz jednog žarišta u blizini Zavidovića, vjerovatno je dijete inficirano od nekog iz bliskog okruženja.
U Maglaju se u dva dana naglo povećao broj zaraženih, a nemaju izolatorij. Tako je ta općina trenutno najveće žarište u Zeničko-dobojskom kantonu.
No, Drljević tvrdi da građani nemaju razloga za pretjeranu brigu.
- Tamo jako profesionalno nadležni u vlasti i zdravstveni radnici, obavljaju svoj posao. Skoro 70 posto nalaza koji su uzeli su bili pozitivni. Postoji jedan fantastičan prostor u Domu zdravlja Maglaj, na zadnjem spratu, i u razgovoru sa direktorom i gradonačelnikom, kazali su nam da se taj prostor brzo može opremiti i da bude spremno dočekati pacijente. Mi u Knatonalnoj bolnici Zenica imamo mogućnost da primimo do 300 bolesnika i ti naši kapaciteti nisu popunjeni. Ušli smo u drugu fazu bolesti i moći ćemo primimo sve te pacijente – kazao je Drljević za naše Vijesti.
Član Federalnog kriznog štaba Sanjin Musa izjavio je da smo izbjegli ekponencijalni rast zaraženih a time i scenarije poput onih u Italiji ili Španiji. Šta vi kažete?
- To je mladi kolega, ja sam oprezniji i ne bih rekao da je to tako. Još je rano da tvrdimo da smo izbjegli takav scenario. Činjenica je da smo dosta dobar posao napravili i da svoje mjere koje se sprovode daju dobre rezultate. Sadašnja situacija je povoljna – kazao nam je on.
Tvrdi da je generalno epidemiološka situacija u našoj zemlji dobra.
- Broj slučlajeva nam to govori. No, trebamo znati da je svaki kanton priča za sebe. I kada se uvode i kada se prestaje sa mjerama, mora se voditi računa o svim kantonim jer je svugdje situacija drugačija. Sarajevski kanton je sav u gradu, da tako kažem, dok mi u ZDK imamo manje gradove, imamo drugačije formiranje bolnice, manje kadra, građevinski smo drugačije rapsoređeni nego Sarajevo. Uspoređivati kantone je jako teško. Ali generalno, u BiH stanje je zaista povoljno, stabilno. Bojim se da se narod sada opustio i da je šteta, pošto smo zaustavili cijelu privredu, da se popušta sa mjerama.
Jučer su produžene mjere u Federaciji do kraja aprila ali i otvorena mogućnost njihovog ublažavanja možda već naredne sedmice. Šta smatrate ispravnim: zadržavanje mjera ili da se one ipak ublaže?
- U našem Kriznom štabu mi smo prvo ukinuli karantin i takvu mjeru, smatram, nikako nije trebalo donositi, pogotovo karantin od 28 dana, dok je on u RS-u 14. Ni zakonom to nije definirano. Tu bi mjeru trebalo pod hitno ukinuti. Nije se vodilo računa da je to bolest koja ljude prvo uništava ekonosmki, psihički pa tek onda zdravstveno. Ljudi su u jednom psihičnom krahu. Ta mjera od 28 dana je totalno neprimjerena. Nemamo mi u ZDK toliko turističkih kapaciteta kao Međugorje ili Neum i ne znam do kada ćemo to moći podnosti. Imat ćemo brojnih problema.
Koje su po vama mjere koje bi se mogle među prvima gasiti? Da li recimo treba dozvoliti kretanje djece uz nadzor roditelja, otvaranje nekih prodavnica po ugledu na neke druge zemlje. Dakle šta je to što će se prvo ukinuti kada za to dođe vrijeme i kada bi to moglo biti?
- Prvi sam bio za to da djeca prvo idu odnosno da se uvedu te mjere. Oni se najviše kreću, najviše se paze, idu u posjetu… Oni su opasnost u prenošenju. Nije to opasnost za njih, ali za druge jeste. Bio sam jedan od prvih koji je bio za zatvranje vrtića i škola i ne mogu sada reći da sam za to da se ta mjera zabrane brzo ukine.
Zeničko-dobojski kanton pokazao se kao vrlo uspješan u borbi s koronavirusom. U čemu je tajna? Nedavno su vas pohvalili i s entitetskog vrha i rekli da možete biti model u ovoj situaciji.
- Tajna je u tome što mi već 2,5 mjeseca radimo, imamo jedan respektabilan tim. Desilo se da neke specijalizacije koje su bile zaista zapostavljene da su sada izbile u prvi plan. Krajnje je vrijeme da nas počnu ozbiljno shvatati.
Siguran je da će borba sa pandemijom trajati još dugo ukoliko se ne budemo pridržavali svih mjera, prije svega higijensko-epidemioloških.
- Jako je važno da napokon shvatimo da smo mi podstanari u ovom svijetu. Svijetom vladaju mikroorganizmi. Moramo se napokon naučiti da živimo sa svim mikroorganizmima. Jedan od načina je i to što se vakcinišemo, drugi da se pridržavamo higijensko-epidemioloških mjera. Te mjere nam omogućuju da živimo u ravnoteži sa mikroorganizmima. Budimo spremni da dugo živimo s ovim ali se moramo boriti i „poštovati“ svog neprijatelja – koronavirus. Ako budemo tako ozbiljni i uporni, ne bi to trebalo previše dugo trajati – kazao nam je Ednan Drljević, epidemiolog i načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica.