Tamošnji ekonomski stručnjaci i privrednici su složni da bi ovakva odluka mogla nanijeti mnogo štete, kako privredi, tako i radnicima.
Ovakve najave stručne javnosti u susjednoj zemlji sigirno ne mogu mnogo obradovati građane Banjaluke, koji bi, prema najavama gradonačelnika Draška Stanivukovića u ovom mjesecu mogli svjedočiti donošenju odluke da se zabrani rad nedjeljom u ovom gradu.
Kako je Stanivuković najavio prije nekoliko dana, za Banjaluku je spremna odluka o neradnoj nedjelji, razgovori sa svim relevantnim subjektima bi trebalo da su već završeni, a u maju će se krenuti u realizaciju ovog predizbornog obećanja.
Ipak, postavlja se pitanje koliko je Stanivuković prije samog obećanja analizirao kako bi se jedna ovakva odluka mogla odraziti na ekonomiju, uticati na tržište, potrošnju, pa na kraju i same radnike.
U načelu, kada nekome obećate da ćete vratiti nedjelju porodici da biste radnicima koji rade puno više nego što bi trebali omogućili slobodan dan, to izgleda veoma primamljivo i društveno prihvatljivo.
Ipak, kad malo dublje analizirate sve, lako možete zaključiti da bi pored poslodavaca, kojima bi se smanjio promet, mogli postati ugroženi opet i ti isti radnici zbog kojih se sve ovo i pokrenulo i kojima se obećala slobodna nedjelja.
Jer, kako to tvrde ekonomski stručnjaci, smanjivanje radnih dana i prometa će značiti manje prava radnika, manje radnih mjesta i pad plata.
Pošto se takav prijedlog, kao predizborno obećanje našao ponovo ovih dana i u Hrvatskoj, poznati ekonomisti iz te zemlje su dali svoje mišljene šta bi to značilo ukoliko bi se na kraju ta obećanja i obistinila.
"Najava zabrane rada nedjeljom je loš potez, ništa drugo nego predizborno kupovanje glasova", rekao je ekonomista Vuk Vuković u razgovoru za Index.
"Konkretno, vidjeli smo prošle godine što znači za ekonomiju kada se sve zatvori i ništa ne radi. Sada ćemo, dakle, imati 36 dana godišnje u kojima se ne radi, što je ekvivalent jednom mjesecu lockdowna za ugostitelje, ali i maloprodaju", rekao je ovaj ekonomista.
Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević u Studiju 4 iznijela je svoje viđenje zabrane rada nedjeljom.
Ona kaže da će zabrana rada nedjeljom donijeti manju zaposlenost i manja prava radnika - to je jednostavna aritmetika, jer za manji broj radnih dana potreban je manji broj radnika.
"Definitivno, očekujem da će se smanjiti i prava radnika, jer znamo da su, primjerice u trgovini, plaće rasle zato što je nedostajalo radnika. Ako smanjite broj radnih dana, zasigurno će se smanjiti i plaće. Bitno je pritom naglasiti da ne rade svi radnici svaku nedjelju, uglavnom rade pola radnih nedjelja mjesečno", istaknula je.
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS SWOT za BUKU kaže da postoji opasnost da bi moglo doći do neželjenih posljedica ukoliko se zabrani rad nedjeljom.
“Ukoliko imate manji broj radnih dana, imate i manji broj smjena, pa je logično da se smanjuje i potreba za radnicima, bar u jednom većem dijelu. Posebno je to slučaj u većim centrima. Mislim da se mora razmišljati o zaštiti prava radnika, opravu na odmor, ali vrijeme pandemije i brojnih ograničenja nisu trenutak za ovako radilakne poteze i sigurno da treba sačekati da sve ovo prođe prije nego što se krene u priču o zabrani rada nedjeljom”, rekao je Grabovac.
Iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, su prethodno za Buku rekli da oni podržavaju zabranu rada nedjeljom ili smanjenje broja radnih nedjelja na najviše 16-17 nedjelja godišnje.
Gradonačelnik Banjaluke je kazao da će se ova odluka prvenstveno odnositi na trgovce, ali da će iz te odluke biti izuzeti hoteli, restorani, kafići te drugi turistički potencijali, koji zbog kakvog-takvog održavanja na životu turizma grada moraju raditi. Ipak, veliki dio stručne javnosti mišljenja je da su upravo tržni centri u posljednje vrijeme postal ii možda najveći mamac za turiste. Posebno u vrijeme pandemije kada je totalno smanjen broj stranih turista.
Dalje, struka tvrdi da rad nedjeljom itekako znači veći broj radnih mjesta, više narudžbi od dobavljača, veću potrošnju…
I na kraju, svi se slažu da rad ne treba braniti, već ga podsticati u svim njegovim legalnim oblicima, posebno u ovo vrijeme kad mnogi zbog pandemije su bili zatvoreni.
Inače, Evropska unija je zemljama članicama dala na izbor da radno vrijeme trgovina urede na temelju svojih tradicionalnih, kulturnih i vjerskih potreba.
Neradne nedjelje su u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Poljskoj, kao i u Sloveniji.
Što se tiče regiona, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je žestoki kritičar zabrane rada nedjeljom.
“Ne može neradna nedjelja. Ne dam. Ko ne želi raditi nedeljom neka ide u neke druge zemlje. Srbija to sebi ne može dopustiti, Srbi se moraju ponositi time da trebaju raditi više" rekao je Vučić.
Crna Gora je prošle godine uvela neradnu nedjelju, međutim sve su glasnije izjave funkcionera o mogućnosti ukidanja ove odluke.
