Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH na današnjoj sjednici Predsjedništva stranke jednoglasno je donijela odluku o kandidaturi predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na ovogodišnjim predsjedničkim izborima.
Predsjedništvo HDZ-a danas je održalo 27. sjednicu u Vitezu, a na kojoj je bilo govora o pripremama za predsjedničke i parlamentarne izbore u BiH. Očekivano, funkcioneri HDZ-a jednoglasno su podržali kandidaturu Čovića za člana Predsjedništva BiH.
Čović trenutno obnaša dužnost člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a prema Ustavu BiH on može biti birani još jedan uzastopni mandat.
Odluka o kandidaturi Dragana Čovića koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora nije iznenadila nikoga u BiH s obzirom na to da Čović nikada nije krio svoje ambicije za osvajanje još jednog mandata u Predsjedništvu BiH.
Čoviću otežavajući okolnost predstavlja činjenica da se lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu uspjeli dogovoriti o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
"Hrvatima u BiH je prihvatljiv svaki model koji će omogućiti da odlučuju o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Time ne traže ništa više od jednakog statusa i onoga što već imaju pripadnici druga dva konstitutivna naroda", isticao je u ranijim izjavama Čović.
Njegov mandat u Predsjedništvu BiH ostat će upamćen po tome što je u aprilu 2016. godine u zgradi pored šetališta koje povezuje Trg hrvatskih velikana i Španski trg otvorio "Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH" u Mostaru.
Javnost će aktuelni saziv kolektivnog šefa države pamtiti i po konstantnom prepucavanju Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, ali i trzavicama vezanim za presude ratnim zločincima koje je donio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Čović je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nakon Općih izbora u oktobru 2002. godine. Na ovoj poziciji zadržao se do 2005. godine kada ga je smijenio tadašnji visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.
Na narednim predsjedničkim izborima u mandatima 2006.-2010. i 2010.-2014. godine za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran je Željko Komšić, što je posebno zasmetalo lideru HDZ-a koji je tvrdio kako Komšić nije "legitimni Hrvat" te da je izabran većinski glasovima Bošnjaka.
Zanimljivo je što je Željko Komšić najavio ponovnu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na ovogodišnjim izborima. Čović je nakon te najave poručio kako ima jasno razrađen scenarij ako se u BiH ponovi slučaj "Željko Komšić".
Biografija
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru gdje živi sa suprugom Bernadicom s kojom ima dvije kćerke Sanju i Danielu. Diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. Čović je član HDZ-a BiH od 1994. godine.
Karijera
Čović od 1980. godine pa sve do 1998. radi u mostarskom preduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme.
Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje i na Ekonomskom i na Filozofskom fakultetu.
Od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar finansija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u martu 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja.
Na općim izborima 2010. godine Čović je izabran u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali umjesto toga zauzima delegatsko mjesto u Domu naroda. Čović je na Općim izborima 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Imovina
Lider HDZ-a, prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, ima kuće u Mostaru i Širokom Brijegu. Supruga Bernadica posjeduje poslovni prostor i suvlasnica je advokatskog ureda. Prema imovinskom kartonu, Čović nema automobil, a supruga vozi Audi 3. Naveo je da je kreditno opterećen 150.000 KM.
Sudski postupci
Čović je 2005. godine optužen da je kao ministar finansija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 miliona KM carinskih obaveza. Nakon dva sudska postupka koja su trajala osam godina, Vrhovni sud FBiH je Čovića oslobodio optužbi 2013. godine.
Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010. godine, kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra finansija i sa tadašnji federalnim premijerom Edhemom Bičakčićem nenamjenski potrošio 7,8 miliona KM iz budžetskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U martu 2011. godine Sud BiH je Čovića oslobodio optužbi.
Treća optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti protiv Čovića i još šest osoba je potvrđena 14. maja 2010. godine na Kantonalnom sudu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Tužilaštvo HNK ga je teretilo da je s ostalim članovima Upravnog odbora Javnog preduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug od blizu 4,7 miliona KM, koji je imalo ovo preduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a.
U vrijeme kada se to dešavalo Čović je bio ministar finansija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a. Čović je oslobođen optužbi 2013. godine zbog apsolutne zastare krivičnog djela.
