Prema rezultatima parlamentarnih izbora u Sloveniji održanih 24. aprila objavljenim na web stranici Državne izborne komisije (DVK), pobjednička stranka Pokret Sloboda dobila je više od 410.000 glasova (34,45 posto) ili 41 mjesto u novom sazivu parlamenta. Na drugom mjestu je SDS sa 280.000 glasova (23,48 posto) ili 27 zastupnika.
Cenzus su prešli i NSi (81.794 glasa, 6,86 posto), SD (79.709 glasova, 6,69 posto) i Ljevica,324. glasova, 4,46 posto). NSi tako ima osam, SD sedam, a Ljevica pet mjesta.
Ostale stranke su na izborima dobile manje od 4 posto glasova i nisu ušle u Državni zbor. Najbliže parlamentarnom pragu bile su stranke LMŠ (44.401 glas, 3,72 posto podrške) i pokret Poveži Sloveniju (40.612 glasova, 3,41 posto podrške).
Dr. Faris Kočan je profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani. On se kroz istraživanja i analize bavi temama vezanima na jugoistočnu Evropu. Asistent i istraživač je u Centru za međunarodne odnose na Fakultetu društvenih nauka, gdje je angažovan na različitim projektima vezanim za proces europske integracije jugoistočne Evrope.
Dr. Kočan u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govori o rezultatima izbora u Sloveniji i promjenama koje se očekuju u radu nove vlade čija imena su objavljenja od mandatara Goloba u četvrtak. Kako se i očekivalo novu vladu su formirale tri stranke Pokret Sloboda, Socijaldemokrate i Ljevica. Međutim, u vlast će ući i pojedina imena iz stranaka gubitnica na izborima čime novi premijer pokazuje izuzetnu širinu.
-Velika izlaznost na izborima –
“Pobjednici izbora u Sloveniji su različite civilno-društvene organizacije i pojedinaca, koji su kroz više inicijativa uspjeli mobilizirati skoro 71 posto birača sa pravom glasa, da izađu na izbore. Uslijed takve izlaznosti i uz takozvano taktičko glasanje kroz ‘sistem lijevka’ je najviše glasova i rekordni broj zastupnika dobio dr. Robert Golob i njegova politička stranka Pokret Sloboda. Sa druge strane zbog takvog načina glasanje najviše su u političkom smislu, izgubile stranke Lista Marjana Šarca i Stranka Alenke Bratušek, koji nisu ušle u parlament. Kad analiziramo manje, a etablirane stranke, pobjednica je NSi (kršćanski demokrati), koja nije bila kažnjena od strane birača zbog njihovog učestvovanja u koaliciji sa Janezom Janšom. Čak su dobili jednog zastupnika više. Gubitnica ovih izbora je stranka Ljevica Luke Mesca, koja je ostala bez skoro pola zastupnika u odnosu na izbore 2018. godine”, kaže dr. Kočan.
Slovenska politička scena je već godinama prepoznatljiva po osnivanju novih stranaka nekoliko mjeseci prije izbora koje ostvare značajne uspjehe. Međutim, politički i kadrovski kapaciteti takvih stranaka su upitni.
“Sa obzirom na to, da u političkom smislu već 11 godina, od pobjede Pozitivne Slovenije naprijed, vlade sastavljaju stranke koje su bile osnovane nekoliko mjeseci prije samih izbora, slično je bilo i sa Marjanom Šarcem, koji za razliku od Jankovića, Cerara i Goloba nije pobijedio, ali je na kraju formirao vladu, pitanje političkog i kadrovskog kapaciteta stranke nije jako bitna tema za javnost. U tom smislu je Robert Golob već najavio, da će sarađivati sa Strankom Alenke Bratušek i Listom Marjana Šarca na način, da će se pomoći sa njihovim stručnim kadrovima. Ovdje je vjerovatno prvenstveno riječ o stručnim saradnicima u Narodnoj skupštini, jer će imati Pokret Sloboda 41 zastupnika od ukupno 90 (od kojih su dva mjesta rezervisana za manjine), i potrebni su im kadrovi sa znanjem i iskustvom rada u Narodnoj skupštini”, pojašnjava dr. Kočan.
-Učešće nestranačkog kadra u vladi –
Pobjednik izbora je već ranije najavio promjenu pristupa u kadriranju što će otvoriti prostor za nova imena.
“Predsjednik Pokreta Slobode već duže vrijeme govori da će za ministre predložiti osobe koje mogu nešto doprinijeti kroz funkcije, i neće se opterećivati sa njihovim ‘partijskim kartama’. U tom smislu govorimo o pozitivnom presedanu, jer kroz pokušaj ‘depolitizacije’ ministarskih funkcija može doći do pozitivnih promjena. Ovdje govorim o tome, da bi do izražaja mogli doći kadrovi koji prvenstveno nisu politički angažirani, ali su stručnjaci u raznim oblastima i mogli bi pomoći državi kroz svoj rad, ali na ‘nestranački način’. Na takav način bi i te funkcije postale atraktivne za veći broj ljudi, koji imaju znanja i iskustva, ali se ne žele politički označiti”, pojašnjava dr. Kočan.
Slovenija je zadnjih godina kad je u pitanju vanjska politika promijenila odnose prema susjedima, EU i Rusiji. Rezultati izbora pokazuju da će doći do velikih promjena po ovom pitanju.
“Ministarstvo vanjskih poslova preuzima Tanja Fajon, predsjednica Socialdemokrata, koja je značajan dio svoje političke kampanje gradila na tome da se mora Slovenija vratiti u takozvani ‘centar Evrope’. To znači, da bi Slovenija u narednim godinama mogla opet računati na povratak na ‘njemačko-francuski teren’ i uskladiti svoje politike sa politikom zvaničnog Brisela. I u tom smislu će doći do promjena vezanih za Mađarsku i Balkan, jer će Slovenija prvenstveno pristupati regionu kroz multilateralni (EU) okvir i kroz dokumente i strategije EU za Zapadni Balkan. Ovdje osobno vidim manje prostora za bilateralno surađivanje sa određenim političkim elitama, kao što je to bilo vidljivo u posljednje dvije godine. Najverovatnije će Tanja Fajon kao nova ministrica vanjskih poslova sa obzirom na to, da je posljednjih nekoliko godina intenzivno radila na zapadnobalkanskom portfoliju, više pažnje stavljati na evropsku perspektivu regiona i na potencijalno destruktivne snage u region”, ističe dr. Kočan.
Kad su u pitanje EU integracije Zapadnog Balkana uloga Slovenija će se u narednom periodu postati znatno vidljivija i značajnija.
“EU integracija Zapadnog Balkana je bio i ostao vanjskopolitički prioritet Slovenije i u vladama lijevog centra i u vladama desnog centra. Tako da u tom smislu bitnih promjena ne vidim, jer će se Slovenija i dalje zalagati za integraciju regiona. Jedinu promjenu vidim ovdje kroz spoljnopolitički okvir djelovanja. Više pažnje i samog djelovanja će biti u multilateralnom okviru, to znači kroz EU okvir. I u tom smislu će najvjerovatnije i Tanja Fajon djelovati i kroz zvanični Brisel pokušati samu politiku proširenja stavljati na samu agendu EU. Okvir djelovanja će biti više normativan nego prijateljski, što znači da će Slovenija više pažnje stavljati na vladavinu prava i demokratske principe, slično kao što je došlo do promjena u Njemačkoj nakon što je ministarstvo za vanjske poslove preuzela Annalena Baerbock”, zaključuje dr. Kočan.
