Situacija sa zagađenjem zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine već odavno je alarmantna. Građani se iz godine u godinu guše u smogu, a Sarajevo se svakodnevno nalazi na vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu.
Prema podacima Svjetske banke, svake godine u Bosni i Hercegovini u prosjeku 3.300 ljudi umre u ranoj dobi zbog razloga vezanih za zagađenje zraka.
Hiljade ljudi odlazi u bolnice sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Zagađenje zraka posebno pogađa djecu i starije osobe.
Pulmologinja Zehra Dizdarević za Hayat.ba upozorava da su posljedice zagađenja zraka katastrofalne.
- Posebno su na udaru gornji i donji disajni putevi, ali nema organa koji nije ugrožen od ovako guste zagađenosti. Jučer je Sarajevo bilo najzagađeniji grad na svijetu, a bilo je dana kad je zagađenost bila još veća - kaže Dizdarević.
Prema njenim riječima, sve je veća učestalost hronične opstruktivne plućne bolesti, te iako je pušenje glavni uzrok, i zagađenost je također jedan od veoma važnih faktora nastanka i za sve malignome.
- U Sarajevu je CO2 dominantan. On je glas koji dominira i prodire u najdublje disajne puteve i na taj način onemogućava razmjenu kisika i ugljendioksida. To je taloženje svih mogućih čestica - pojašnjava Dizdarević.
Dizdarević se podsjetila i na događaj iz 1952. godine kada je u Londonu zbog guste magle i čađi došlo do ogromnih gubitaka i umrlo je više od milion ljudi.
- Na neki način to su riješili i više te zagađenosti nema. Kod nas su ili digli ruke, ili više nemamo mogućnosti da se uključimo u tokove koji bi mogli napraviti neku strategiju sa akcionim planovima za svaku godinu - smatra Dizdarević.
Domovi zdravlja su prepuni pacijenata. Dizdarević navodi da kada pacijenti dolaze, ljekari više nisu sigurni da li su u prehladnom stanju, ili je to stanje zbog zagađenosti zraka.
Sve se pomiješa i sve ima sličnu simptomatologiju.
Kada je riječ o zaštiti od ove pošasti, građani koriste maske.
- Iako mnogi kažu da maska ne predstavlja mnogo, ona ipak pruža 30 posto zaštite. Ako takva maska štiti u salama, može da štiti i vani. U ranim satima treba izbjegavati izlazak vani, dok se malo ne podigne magla i smog. Nije preporučljivo ni otvaranje prozora, ne može se prozračiti jer je vani gori zrak nego u kući. Ako nemamo masku, može poslužiti i šal. Bitno je naglasiti da nisu ugroženi samo respiratorni putevi. Ugrožena je i kosa, koža. Ljudi dolaze sa strašnim svrbežom kože misleći da je alergija, međutim, zbog suhoće kože dolazi do pucanja površnih kapilara koji jako svrbe. To je sve zbog zagađenosti. Djeluje i na disajne puteve, na srce, pritisak, kosu, kožu ali i genitalije. Nema organa koji nije zahvaćen zagađenošću - govori Dizdarević.
Navodi da djeca puno kašlju i dolazi do spazma disajnih puteva.
- Taj spazam je posljedica ovoga, ali i šlajma koji se stvara od zagađenja. Ali djeca moraju u školu, ljudi moraju na posao. Ako ništa, zaštititi se moramo mehanički, zatvoriti usta i nos da štetne materije ne ulaze. Moramo cijeli organizam zaštititi na neki način. Šalovima, kapama, rukavicama... - savjetuje Dizdarević.
