Prebrza liberalizacija omogućila je da mnogi shvate privatno obrazovanje kao legalizovanu korupciju, kaže Miloš Šolaja sa FPN-a u Banjoj Luci
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo u toku provođenja postupka revizije diploma izvršio je provjere za oko 11.000 osoba zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo, a za njih 92 obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost diploma. Radi se o 88 diploma srednjih škola i četiri fakultetske diplome. Za ostale je potvrđena vjerodostojnost, piše Oslobođenje.
– Za osobe za koje obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost diploma, Ured je podnio krivične prijave/ informacije Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo krivotvorenje isprave – pojasnili su iz Ureda.
Potvrdili su nam da pojedini univerziteti i sveučilišta traže naknadu za provjeru diploma, a izdvajaju Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, koji zahtijeva uplatu na ime naknade za provjeru vjerodostojnosti diplome 100 KM po diplomi, te su zbog toga “onemogućeni izvršiti provjeru vjerodostojnosti diploma za više od 1.000 osoba”.
Provjera diplome 100 KM
Sa diplomama za koje nema potvrda validnosti ljudi rade u komunalnim javnim preduzećima Rad, Gradski saobraćaj, Vodovod i kanalizacija, Toplane, Pokop, Centar Skenderija, Tržnice-pijace, Sarajevo-šume, ZOI’84 Olimpijski centar Sarajevo, Park Sarajevo, Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba KS-a, Dom zdravlja KS-a, TV KS-a, Elektrotehničkom fakultetu UNSA, Fondu memorijala KS-a, Kamernom teatru 55, Terapijskoj zajednici – Kampus KS-a, Djeci Sarajeva, Narodnom pozorištu Sarajevo, OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević”, Domu za djecu bez roditeljskog staranja, Kantonalnoj upravi Civilne zaštite KS-a i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS-a.
Prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, radi se o 33 obrazovne institucije, među kojima su srednje škole iz 11 gradova u BiH (Sarajevo, Tuzla, Gračanica, Srebrenik, Živinice, Doboj-Istok, Široki Brijeg, Doboj, Foča, Zvornik i Konjic) i dvije iz Srbije (Novi Pazar i Zemun) te po dva fakulteta iz Sarajeva (Ekonomski fakultet i Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA) i Maribora (Fakultet za poljoprivredu i biosistemske znanosti u Mariboru i Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru), koje nisu mogle potvrditi autentičnost diploma.
Proces provjere vjerodostojnosti diploma zaposlenih u institucijama, ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Bosansko-podrinjski kanton Goražde nije tekao zadovoljavajućom dinamikom, jer značajan broj institucija nije blagovremeno i u skladu s rokovima definiranim posebnim uputstvom poduzimao potrebne aktivnosti. Prema informaciji iz aprila, izvršena je provjera 1.035 diploma te je utvrđeno da pet osoba nema vjerodostojnu diplomu i protiv njih su pokrenuti odgovarajući postupci. Provjera preostalih 165 diploma nije izvršena, jer za 46 osoba određene institucije i ustanove nisu blagovremeno dostavile zahtjev za provjeru, tako da provjera ni do danas nije izvršena. Za 16 osoba nije izvršena adekvatna i potpuna provjera, a za 103 osobe škole i fakulteti još nisu izvršili provjeru jer traže naknadu i provjera tih diploma će se izvršiti preko nadležne inspekcije za obrazovanje.
Pronalazak 92 nevjerodostojne diplome u federalnim institucijama i tijelima, federalnim organima uprave i upravnim organizacijama, javnim poduzećima i ustanovama čiji je osnivač FBiH te gospodarskim društvima u većinskom vlasništvu FBiH pokazuje da je bila opravdana inicijativa Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije da se izvrši revizija diploma u javnom sektoru na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Ovaj proces i danas nailazi na određene opstrukcije.
U izvještajima koje su dostavili državnoj Agenciji za Federaciju BiH, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton, navedeno je da su lažne diplome pronađene u Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, Lutriji BiH, Željeznicama FBiH, Međunarodnom aerodromu Sarajevo, Elektroprivredi HZ-HB, BH Telecomu, Poreznoj upravi FBiH, Kantonalnom sudu USK-a, Kantonalnom tužilaštvu USK-a, KPZ-ovima Sarajevo, Orašje i Zenica, nekim domovima zdravlja i bolnicama, školama, čak i u nekim vrtićima.
Prostor za biznis
Prof. dr. Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci kazao je da je reforma obrazovanja kod nas stigla prebrzo “upravo zbog toga što su na razna mjesta došli ljudi koji nisu imali adekvatno znanje”.
– Ostalo je pitanje da li je sa diplomom stvarno stekao znanje ili je to samo formalnost da se zaposliš bez obzira na znanje, sposobnost, interese, na sve drugo. Tu su neki privatnici našli prostora za biznis. Iako je to zvanično neprofitni posao, mnogi su se obogatili. Ta prebrza liberalizacija je omogućila da mnogi shvate privatno obrazovanje kao legalizovanu korupciju. Umjesto da oni koji se obrazuju zahtijevaju od vlasnika univerziteta više kvaliteta i više znanja za pare koje daju, većini je cilj da samo dobiju papir. To je zaista jedna tranziciona situacija čije se posljedice već osjećaju, ali će, siguran sam, još dugo trajati. Porazno je da na mjestu krim-inspektora ima najviše profesora fizičkog vaspitanja, istakao je prof. Šolaja.