On napominje da je sedmodnevna incidenca, odnosno učestalost broja novih obolijevanja na 100.000 stanovnika trenutno veća od 30 u devet kantona u Federaciji BiH, pa odluka o ponovnom otvaranju škola svakako iziskuje širu diskusiju svih zanteresiranih strana, prvenstveno nadležnih ministarstava.
Za sutra (petak) je planiran veliki sastanak, na kojem će federalni nivo predočiti kantonalnim ministarstvima smjernice za početak školske godine.
Premise kojima se vodi federalni nivo u razmatranju cjelokupne situacije su rizik po djecu, odnosno prvenstveno potreba zaštite njihovog zdravlja, kao i rizik sekundarnog prijenosa, odnosno toga koliko bi prijenos virusa iz škola u domaćinstva doprinio pogoršanju cjelokupne epidemiološke situacije. Musa je naveo primjer Izraela, gdje su doslovno deset dana po otvaranju škola zabilježene epidemije u školskim okruženjima, kao i primjer Francuske:
"Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi definitivno najveći rizik od prijenosa COVID-a i nastajanja žarišta, odnosno šireg prijenosa u zajednici. Istovremeno, prelazak na alternativne modele izvođenja nastave, tipa putem medija, online putem, nosi svakako najmanji rizik, ali ne može biti jedino prihvatljivo rješenje; za neke uzraste je potpuno neprovodivo. Tako smatramo da je kombinacija dva pristupa najoptimalnija varijanta - otvaranje škola za određene uzraste, s manjim brojem đaka u grupi te uz strogo pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera. Smatramo da je najpreporučljivije otvoriti škole za đake do četvrtog razreda. Ostavljamo mogućnost da se razmotri otvaranje učionica i za učenike prvog razreda srednjih škola", kazao je Musa na pres-konferenciji.
Vrlo je važna i edukacija osoblja, nastavnika, roditelja i učenika o COVID-19, kao i da škole imaju ažurirane planove za vanredne situacije - kako reagirati i šta poduzeti u slučaju da neko od đaka ili osoblja bude zaražen koronavirusom ili se sumnja da je obolio. Bez obzira na to koji će krajnji model biti prihvaćen, zaključio je Musa, treba ostaviti mogućnost za odvijanje online nastave za učenike koji, primjerice, moraju biti u samoizolaciji ili za one koje se utvrdi da ne mogu pohađati nastavu zbog nekih drugih hroničnih oboljenja.
Musa je potcrtao da su osnovni oblici prevencije - nošenje maske za đake i nastavno osoblje, održavanje odgovarajuće fizičke distance i higijena ruku.
Učenici, nastavnici i drugo školsko osoblje moraju ostati kućama, napomenuo je, ako oni ili neko od članova njihovih domaćinstava ima simptome slične COVID-19, a potrebno je osigurati i dovoljno dezinfekcionih sredstava za škole, odnosno omogućiti dezinficiranje škola i učionica najmanje dva puta dnevno, kao i adekvatno provjetravanje.
Organiziranje obroka u školama se ne preporučuje, đaci treba da donose njihovu užinu i jedu u razredu, odnosno ne u menzi ili u drugim zajedničkim prostorijama.
Organizacija produženog boravka u osnovnim školama se ne preporučuje, kazao je Musa, ali ako je neophodan, preporučuje se organizacija u stalnim grupama do deset đaka tako da svaka grupa boravi u odvojenim prostorijama i da bude onemogućeno miješanje grupa.
Radi održavanja minimalne fizičke distance od metar i po, dva, škole treba da promoviraju početak i završetak nastave svakog dana na način da u hodnicima, na ulazima i izlazima škola bude manji broj đaka, kao i da se osigura smanjenje broja đaka u razredu, po deset do 15 po odjeljenju, grupi, te onemogući nepotrebno miješanje grupa.
S federalnog nivoa predlažu i ukidanje velikog odmora, ostanak učenika u klupama za vrijeme malog odmora, skraćivanje školskih časova na 30 minuta te ograničavanje broja časova dnevno, otkazivanje okupljanja kao što su sportske aktivnosti, školske igre i drugi događaji koji stvaraju gužve.
