Prema Dodikovim tvrdnjama, ovo je direktno miješanje u procese u Bosni i Hercegovini mimo zvaničnih institucija. Njegove izjave oštro je osudila Ambasada Sjedinjenih Država u BiH, a nevladin sektor na njih gleda kao na još jedan Dodikov predizborni marketinški trik.
Nedavno potpisani Okvirni sporazum predviđa izdvajanje osam miliona dolara (više od 6,9 miliona eura) kao podršku institucijama za borbu protiv korupcije.
Ipak, predsjednik RS-a smatra da ovaj sporazum nema saglasnost entitetskih institucija te je za njega to još jedan način na koji se Američke ambasada u BiH miješa u unutrašnji život RS-a i ističe da će se odlučno boriti protiv toga.
"Ta sredstva su predviđena da budu izvan bilo kakvih fiskalnih obaveza i okvira i da to bude izvan finansijskoga i pravnog sistema čitave BiH a i same Republike Srpske... O tome ćemo se baviti u budućnosti i vjerujem da ćemo doći do svakoga ko u RS-u bude koristio ova sredstva... Ne sa namjerom da spriječimo drugačije ili neko drugo mišljenje koje bi iznosilo istinite podatke - i to nam nije namjera - ali je vidljivo i da većina tih projekata završava tako što oni koji nose te projekte koji to realizuju, nisu obveznici ni plaćanja doprinosa, ni bilo kakvih fiskalnih obaveza koje u RS-u treba da imaju. Ovo je skrivena podzemna aktivnost USAID-a i Američke ambasade u BiH", smatra Dodik.
On ističe i da je cilj ovih i drugih "donatorskih" sredstava miješanje u izbore u Bosni i Hercegovini i borba protiv ruskog uticaja.
Misija Ambasade Sjedinjenih Država u BiH odbacila je Dodikove optužbe ističući da se ponovo pomoć naroda Sjedinjenih Američkih Država od Dodika koristi da bi se dokazivale nevjerovatne teorije zavjere koje su u službi izbornih kampanja u BiH.
Na zvaničnoj internet stranici USAID-a nalaze se svi projekti koje su uradili od 1996. godine te se navodi da je do danas narod Amerike donirao više od 1,8 milijardi dolara (više od 1,5 milijardi eura) u Bosnu i Hercegovinu.
Kada je u pitanju Okvirni sporazum o borbi protiv kriminala i korupcije, iz USAID-a navode da je na njemu rađeno proteklih šest mjeseci sa Savjetom ministara BiH u svrhu definisanja programa za borbu protiv korupcije te da je to tek prvi korak, a da će se o konkretnim detaljima programa razgovarati sa bosanskohercegovačkim vlastima.
Nevladin sektor na izjave Milorada Dodika gledao kao na još jedan pokušaj da se on stavi pod kontrolu vlasti i da se zamjenom teza iskoristi u predizborne svrhe.
"Da bi opravdao sve ono što je predmet kritike na njegov račun u prethodnom periodu i od nevladinog sektora te od medija, želi da okrene priču na nevladin sektor i na medije te da njih predstavi kao neku vrstu izdajnika i stranih plaćenika koje plaća USAID da bi njega napadali", smatra Ivana Korajlić iz Transparency internationala BiH.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da je Dodik i ranije pokušao da pod kontrolu stavi organizacije civilnog društva pod nacrtom Zakona o transparentnosti rada nevladinih organizacija, koji je predviđao upotrebu termina "strani agenti" za organizacije koje su primale strane donacije. Međutim, zakonsko rješenje nije izglasano.
Dardić ističe da su novi pritisci samo nastavak te politike.
"Ponovo se najavljuje donošenje jednog takvog zakona čija svrha bi bila sužavanje prostora za rad organizacija civilnog društva i njihovo stavljanje pod kontrolu Vlade Republike Srpske", ocjenjuje Dragana Dardić.
Iz nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini poručuju da su mnogo transparentniji u svom radu od zvaničnih institucija jer rezultate svih projekata javno objavljuju a finansijske izvještaje dostavljaju nadležnim institucijama što, kako navode, nije slučaj sa većinom institucija u Bosni i Hercegovini.
