On je poručio da niko ne spori Crnu Goru kao državu i ne miješa se u njene stvari, da je očigledno da je Đukanovićev režim smatrao da pitanje imovine SPC-a treba da riješi Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, a da vjernici to nisu prihvatili.
Dodik je naveo da je njegov stav od početka bio da je ovo pitanje SPC i da tome daje podršku, dok se ostali solidarišu masovnim okupljanjima.
"Očigledno da je SPC u Crnoj Gori snažna i da su uspjeli probuditi narod na pokaže svoj stav i to moramo poštovati", rekao je Dodik sinoć za RTRS.
Dodik je rekao da vjeruje da ovakav njegov stav o dolasku Đukanovića pomaže SPC u uslovima kada doživljava progon u Crnoj Gori.
On je podsjetio da je crnogorska vlast sa jevrejskom, islamskom i katoličkom zajednicom postigla posebne sporazume, a da je samo za SPC i njenu imovinu ostalo da se rješava pitanje putem zakona, i to tako da se najčešće ta imovina u znatnom obimu bude oduzeta.
Dodik je dodao da je crnogorska politika antisrpska još od priznanja samoproglašenog Kosova.
"Niko nije protiv toga da Đukanović dođe u BiH, ali postavlja se moralno i političko pitanje - kako neki Srbin može dozvoliti da mu se pruži prilika da, dok tamo naši ljudi protestuju, on dođe u Sarajevo i objašnjava šta on hoće, jer je riječ o istom vjerujućem narodu i ovdje je bilo mnogo solidarnosti prema litijama u Crnoj Gori", rekao je Dodik.
Dodik je napomenuo da je ranije uputio pismo u kojem je molio parlamentarce Crne Gore da odgode donošenje Zakona o vjeroispovijesti, a i kada su ga usvojili apelovao da pokušaju razumjeti SPC.
On je naglasio da se Srbija ne miješa u unutrašnje stvari BiH i Crne Gore, jer ima mnogo važnija pitanja, ali da podržava srpski narod.
"Mi smo samo solidarni i smatram da se pretjeralo u tom odnosu Crne Gore prema SPC i da to treba biti promijenjeno. Od priznanja /samoproglašenog/ Kosova, politika Crne Gore je antisrpska", istakao je Dodik.
Navodeći da se broj ljudi u litijama i na ulici koji daju podršku SPC ne smanjuje, već povećava, Dodik je istakao da je impresioniran upornošću ljudi koji i iz udaljenih sela dolaze u gradove da daju podršku Crkvi, čiji je stav ispravan da nema razgovora sa Crnom Gorom dok se ne ukine sporni zakon.
Dodik je rekao da je najvažnije to što je riječ o molitvenim skupovima na kojim nema nasilja.
Govoreći o posljedoj sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj je uložio veto u vezi sa angažovanjem Fronteksa na granicama BiH, Dodik je naglasio da je cilj da se problem migrantske krize riješi, a ne produbi.
"Ja sam rekao da treba Fronteksu ponuditi da se rasporedi na granici sa Crnom Gorom i Srbijom, a ne na granici sa Hrvatskom što bi značilo veću kontrolu izlazaka migranata iz BiH prema zapadnoj Evropi i nama bi ostao migranstki problem, bez obzira na politiku Republike Srpske", kaže Dodik.
On smatra da neko u BiH želi da napravi utočište za migrante što bi vršilo pritisak na unutrašnje demografske, socijalne i druge probleme.
On je istakao da o migrantskoj krizi treba razgovarati sa evropskim strukturama.
Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi danas u Banjaluci da zakaže termin i utvrdi dnevni red posebne skupštinske sjednice, koju je zatražio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića primio je 21. februara Dodikov zahtjev za sazivanje skupštinske sjednice o aktivnostima Fronteksa i posjeti BiH predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Dodik: Za BiH i Đukanovića najbolje da se odgodi njegova posjeta
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da bi i za BiH i za crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića bilo najbolje da se odgodi njegova zvanična posjeta BiH, koja je planirana za početak marta, zbog dešavanja u vezi sa Srpskom pravoslavnom crkvom /SPC/ koja doživljava progon u Crnoj Gori.
Izvor: