Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, je u kontekstu lokalnih izbora održanih 6. oktobra u Banjoj Luci nenamjerno skrenuo pažnju na ozbiljan problem Izbornog zakona BiH.
Iako to nije bila njegova glavna tema, Dodik je kroz diskusiju o mandatima Gradske skupštine Banja Luke, gdje je stranka SNSD osvojila 11 mandata, istakao slabosti u trenutnom izbornom sistemu.
Ključno pitanje koje se postavlja jeste kako lider poput Dodika, ili bilo koji drugi političar u BiH, može značajno izmijeniti izbor volje građana, koji su glasali za određene kandidate čija su imena jasno bila prikazana na izbornim listama.
Ova situacija pokazuje nedostatak suštinske transparentnosti i logike u procesu glasanja, što dovodi u pitanje smisao izbora.
Ovaj problem nije jedini, ali o njemu se nedovoljno govori. Većina rasprava o Izbornom zakonu u BiH fokusira se na zahtjeve HDZ-a i tehničke promjene koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, dok su mnogi drugi problemi ignorisani. Dodikova najava mogla bi ponovo otvoriti pitanje reforme izbornog zakona i usmjeriti pažnju na rješavanje ovih problema.
Jedna od uobičajenih praksi tokom lokalnih izbora u BiH je pojava visokopozicioniranih političara na lokalnim kandidatskim listama. Funkcioneri sa viših nivoa vlasti koriste svoje pozicije kako bi osigurali glasove za svoje stranke, iako je malo vjerovatno da će se odreći svojih trenutnih funkcija kako bi zauzeli mjesta u općinskim vijećima. Tokom ovih izbora mogli smo vidjeti zastupnike iz kantonalnih, entitetskih i državnih institucija, kao i ministre, kako se pojavljuju na listama širom zemlje.
Primjeri poput Arnela Isaka, Staše Košarca i Sevlida Hurtića jasno pokazuju ovu praksu. Iako su osvojili značajan broj glasova, vrlo je neizvjesno da će se odlučiti napustiti svoje trenutne pozicije kako bi preuzeli mandate na lokalnim nivoima vlasti. Na primjer, Isak je osvojio više od polovine glasova svoje stranke, ali je pitanje hoće li zaista preuzeti funkciju u općinskom vijeću.
Ova praksa, koju podjednako koriste i pozicija i opozicija, obesmišljava cijeli proces izbora na lokalnom nivou. Trenutna politička struktura u BiH ne pokazuje volju za promjene, ali je jasno da nešto mora biti reformisano kako bi izborni proces postao transparentniji i pošteniji.