Amerikanci će da me označavaju kao nekoga ko blokira „napredak“ u BiH sve dok budu svoj interes proglašavali za naš i stavljali ga iznad interesa srpskog naroda u BiH, pa i ukupne BiH, piše oslobođenje.ba.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odgovarajući na pitanje dokle će ga zvaničnici SAD, poput specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan Metjua Palmera, označavati kao političara koji „blokira sve što bi dovelo do napretka“. Dodik naglašava da je u Predsjedništvo BiH ušao kao srpski član, što znači da mu je prioritetan zadatak da zastupa interese srpskog naroda i Republke Srpske u kojoj je biran.
– Onog trenutka kada interes BiH bude plod dogovora naroda u BiH, i ako i kad bi taj i takav dogovor stopirao, onda bi moglo da stoji da blokiram napredak. Pošto nema dogovora u BiH, onda nije jasno ni koji to napredak blokiram – kaže Dodik u odgovorima dostavljenim našoj redakciji.
Prema njegovim riječima, Milorad Dodik ili SNSD nisu politički faktor u FBiH, pa opet više od godinu dana nemaju zaokružen proces forimiranja vlasti ni u kantonima ni na nivou Federacije.
– Ko tu koči napredak? Sve što govorim sigurno je poznato i gospodinu Palmeru. Ali on je svojim svjedočenjem pred Senatom pokazao da ne namjerava da napusti matricu po kojoj su se američki zvaničnici ponašali ovdje godinama unazad. Odgovorio sam mu isti dan da bi dobro bilo da, naprimjer, pročita šta njegov predsjednik misli o suverenim nacijama u svijetu danas. Dobro bi bilo da je pročitao samo dio Trampovog izlaganja pred UN i čuo da budućnost pripada suverenim i nezavisnim nacijama, koje štite svoje građane, poštuju svoje susjede i poštuju razlike koje svaku zemlju čine posebnom i jedinstvenom. U potpunosti se slažem s njegovim riječima i trudiću se da i dalje radim u duhu ovoga što je rekao i američki predsjednik – kaže Dodik.
Amerikanci trenutno imaju specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan i specijalnog predstavnika za pregovore Beograda i Prištine. Šta nam to govori?
Meni to sve djeluje kao potvrda da postoje razlike između stavova Bijele kuće i Stejt dipartmenta po pitanju ovog dijela svijeta, i možda ne samo ovog dijela svijeta, a ne da se radi o odluci ili strategiji da se SAD ovdje nešto snažnije uključe. Čak je i u američkoj javnosti, onom njenom dijelu koji se bavi regionom zapadnog Balkana, pokrenuta polemika šta bi trebalo da znači imenovanje ta dva specijalna predstavnika i nisam siguran da je iko sa sigurnošću mogao da kaže šta će biti čija ovlaštenja.
Izgleda da je politička snaga na strani ambasadora Grenela, koji je već ambasador u Njemačkoj, dakle u važnoj članici EU, a koliko vidimo i blizak saradnik predsjednika Trampa. U BiH ne postoji konsenzus o potrebi njihovog prisustva ovdje, mislim na pojačano prisustvo američkih predstavnika, da bi se rješavali problemi. Mada je potpuno jasno da bi dio političke scene bio presrećan da se SAD ovdje angažuju na način da nameću rješenja koja bi voljeli Bošnjaci. Tom dijelu političke scene SAD ne trebaju kao država sa kojom se može sarađivati u ekonomskom ili finansijskom planu, njima SAD trebaju kao zemlja izvoznica političkog pritiska, ako je moguće u njihovu, bošnjačku korist. Politika Donalda Trampa, i ovo što on javno govori, ne ide u prilog nadanjima naših susjeda u Sarajevu. I konačno, mislim da SAD kao globalna sila imaju i važnije teme i važnije probleme od BiH.
Da li blokada u konstituisanju vlasti BiH može da inicira miješanje međunarodne zajednice u taj proces ili čak da organizuje neku vrstu međunarodne konferencije o BiH?
Vrijeme takve vrste međunarodnog intervencionizma je prošlo, ali izgleda da nostalgija pojedinih političara i, moram reći, čak i novinara u BiH za tim vremenima još traje. Ovo što danas imamo u BiH je direktna posljedica miješanja neizabranih stranaca u unutrašnja pitanja u BiH. Ko će sada od njih izaći i naglas reći: „ Da, mi smo krivi za ovu situaciju“. Uostalom, izvođači tih radova su ili već pokojni ili u ozbiljnim godinama. A eksperiment jedva preživljava, održava se i dalje na aparatima.
Međunarodna konferencija o BiH nije moguća ukoliko se o njenom održavanju ne dogovore sve velike sile, subjekti u BiH i regionu, kao što je to bilo u Dejtonu. Ne vidim spremnost tih sila da se o tom pitanju dogovaraju, u stvari ne vidim takav interes tih sila uopšte za unutrašnja pitanja u BiH. Ovdje je 25 godina mir, nema ni naznaka da bi moglo biti drugačije. Svijet se bavi ozbiljnijim pitanjima i ozbiljnijim temama od ovih koje su aktuelne u BiH. BiH jeste u krizi, ali ta kriza nije prijetnja za mir i stabilnost ni u njenim (BiH) granicama, a ni van njih. Oni koji se zalažu za tu konferenciju očekuju svoje rezultate. Ali moglo bi se desiti da rezultati za njih budu neočekivani, ili pak suprotni očekivanjima.
U nekoliko navrata ste izjavili da ćete, ako ne bude dogovora u Sarajevu, preispitati svoju poziciju u Predsjedništvu. Šta ste odlučili?
I prije mog izbora u Predsjedništvo znao sam da treba da racionalizujem očekivanja šta se tamo realno može uraditi. Moram priznati da sam ipak sa određenom dozom optimizma otišao da pomjerimo stvari bar u onom dijelu o kojem nema spora. Ali moja spremnost da nešto uradim nije dovoljna da bi se tu šta uradilo. Ostalo je da bar spriječim da Predsjedništvo ne nanese štetu interesima Republike Srpske.
Kada sam govorio o preispitivanju moje pozicije imao sam upravo ovo na umu. Da li da trošim znanje, energiju, spremnost za napredak u svim segmentima društva na jalove sjednice i razgovore bez sadržaja, ili da to prepustim nekom drugom. No u stranci je prevladalo mišljenje da uprkos svemu treba da nastavim da radim na mjestu srpskog člana Predsjedništva i ja sam još tu. Odstupiti bi bilo i neodgovorno prema ogromnom broju naših građana koji su mi dali povjerenje na izborima, ali moram da budem iskren prema njima. Moram da im kažem da u Predsjedništvu BiH neće biti odluka na štetu RS, ali da moju ideju o značajnijim iskoracima, u dijelu koji se tiče građana, ne mogu da sprovedem bez druga dva člana, koji, čemu i sami svjedočite, nastupaju kao jedan.
Da li ima pomaka u formiranju Savjeta ministara BiH? Da li to što još nije imenovan potpredsjednik Narodne skupštine ima veze s kontaktima sa SDA na nivou BiH?
Imenovanje potpredsjednika Narodne skupštine RS nema nikakve veze sa SDA uopšte. Biće imenovan Denis Šulić iz SNSD i to nije tajna. Što se tiče Savjeta ministara, moram reći da u SNSD slabi interes za ulazak u novi saziv Savjeta ministara, jer su u periodu od izbora do danas na nižim nivoima, mislim na razne agencije, imenovani ljudi koje su birale postojeće političke strukture. U takvim uslovima SNSD bi bio puput neke ikebane, neko drugi bi kreirao i provodio politike, a mi bi kao bili odgovorni za njih. Na to ne bi pristala ni stranka sa daleko manjom snagom od ove koju ima SNSD.
Sve djeluje kao nekad ranije isplanirana situacija u kojoj je neko razradio scenario šta ako SNSD pobijedi u Republici Srpskoj. I kao što rekoh, mi više nećemo pozivati da se formira vlast, neka o tome brinu oni koji misle da mogu da varaju. Mislim i na SDA i na SDS i PDP. SDA vara svoje birače da će sve dobro biti ako izguraju SNSD, ove druge dvije partije iz Republike Srpske varaju birače u Srpskoj, ubjeđujući ih da su četiri poslanička mjesta, koliko oni imaju, više od devet koliko imamo mi. I da nije bitno jesu li izgubili ili dobili izbore.
