Kako se vratiti u Institucije koje predstavnici iz Republike Srpske nikada nisu fizički napustili odlučiće NSRS, poručio je ovo član Predsjedništva Milorad Dodik. Te najavio, novu, sada već redovnu posebnu sjednicu.
“Treba da kažemo da je naše odsustvo iz institucija nastalo kada su nametnute izmjene Zakona koji je Inzko, uradio, a nije imao pravo, na šta smo mi reagovali. To je donijela NSRS. I mi ćemo se početkom februara vratiti na sjednicu NSRS i tamo ćemo razgovarati”, kaže član Predsjedništva Milorad Dodik.
Svemu će prethoditi niz sastanaka sa opozicionarima, i predstavnicima vlasti, a prema Dodikovoj izjavi, za razgovore je zainteresovan i sam predsjednik Srbije.
“Predsjednik je sam iskazao želju da se i sa drugima vidi i oko toga razgovara, sada je taj razgovor na dnevnom redu”, dodaje Dodik.
SDS će učestvovati u svim razgovorima, ali na sjednici NSRS, no kakav će stav zauzeti ne žele komentarisati.
“Čuo sam se sa više ličnosti, sada neću govoriti sa kim, oko ove situacije i u BiH, i van nje, Aktivno želimo da damo svoj doprinos, Ako se organizuje ta vrsta sastanka odazvaćemo se, uvijek smo se odazivali, nećemo biti oni koji slučaju, već oni koji iznose svoj stav, ukoliko se održi”, istakao je Mirko Šarović. Šarović kaže, danas niko ne govori o prvobitnim razlozima bojkota institucija, o Inzkovom zakonu, druge teme su na dnevnom redu, vraćanje nadležnosti i odluke Ustavnog suda.
“Nije iskorištena ta mogućnost i zaključci NSRS koji su imali sasvim drugu svrhu, oni nisu imali svrhu da u potpunosti blokiraju institucije, već da se sjedne za sto i rješava pitanje Inzkove nametnute odluke. sa kojom plebiscitarno u RS nismo zadovoljni”, dodaje Šarović.
Vučićevu inicijativu, podržao je i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi. Njemu se ranije spočitavala podrška Dodikovim potezima, što je on demantovao.
“Ja mislim da je taj sastanak pokazatelj da je Srbija došla u situaciju da prvi put nakon rata devedesetih godina vidi da joj možda radikalna pozicija, eventualno separatistička pozicija Srba iz BIH i možda nekih Srba iz drugih dijelova, npr. Crne Gore može štetiti”, kaže Dejan Jović, politolog.
Ključno je pitanje je mogu li ovakve intervencije zaista spustiit tenzije u BiH. Prema prvim reakcijama i ne baš.
“Loše je da imamo Aleksandra Vučića, koji jeste veliki lider u regionu, ali koji na žalost upravlja procentima. To je isto kao da mi pošaljemo gospodina Džaferovića da rješava problem u Istočnom Sudanu”, smatra Admir Čavka iz SBB-a.
