U intervjuu za Slobodnu Evropu, na pitanja koja se tiču rasprave u hrvatskom Saboru o stanju u BiH i položaju Hrvata, spominjanju trećeg entiteta, te šta to konkretno znači da li se ide na podjelu BiH, Schwarz-Schilling odgovara:
– Rekao bih da je ovo nekad javno, nekad tajno krajni cilj – da se napravi treći entitet. Ovo je potpuno protiv Dejtona i to nije moguće. S jedne strane, selektovati stvari koje vam se sviđaju iz Dejtona i govoriti kako ga treba slijediti a, s druge, ako vam ne ide u prilog, govoriti imamo novu situaciju i to treba mijenjati.
Pitanje trećeg entiteta – istina je da postoje neki ciljevi u pozadini koji nisu do sada bili otvoreni, već se samo radilo o naznakama kako su Hrvati ugroženi, građani drugog reda itd. To nije tačno. Nema unazađenog položaja hrvatskog naroda. Čak imaju i povoljnije okolnosti u odnosu na druge konstitutivne narode.
Pogledajte, recimo, u odnosu na položaj Srba u Mostaru, gdje nisu nikako jednaki. U odnosu na Bošnjake, recimo, među kojima je više siromaštva, oni nemaju pasoše da idu svuda, ne mogu otići u Zagreb, otići u parlament nakon što sam bio ambasador Bosne i Hercegovine.
Imate, recimo, Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, nekadašnji predsjednik bh. entiteta Republika Srpska a odnedavno predsjedavajući Predsjedništva BiH, prim. nov.) koji priča o secesiji Republike Srpske a, u stvari, pravi je dogovor: oni žele treći entitet, a ja nezavisni entitet od države i možemo postići dogovor. I on tu situaciju podržava.
Krajnje je vrijeme da se politička diskusija i fokusira na to šta se dešava. Vrijeme je da se i međunarodna zajednica probudi i vidi šta se zaista događa. Ovo nije samo kraj Dejtona, već države BiH. Sada viđamo stvari koje vraćaju na početak rata. Ja upozoravam: ako se to nastavi, to je velika opasnost, jer se vraćamo na devedesete. Ko mi može reći da to nije opasno? Sada bi mogla početi stvarna rasprava, a ne laži kakve su bile ranije, kazao je on.