Dodik i Amerika: Stara politika, novo lobiranje

Kada je Glas Amerike početkom 2017. godine objavio da je RS do tada potrošila gotovo 30 miliona dolara na lobiranje u SAD-u, Milorad Dodik, tadašnji predsjednik RS, rekao je da „to i nije neki novac”.

Njegovo viđenje potrošenih miliona jeste da su doprinijeli boljem položaju entiteta RS.

„Javna je tajna da mi deset godina imamo kontakte s određenim agencijama i da tome možemo zahvaliti za dobar položaj RS u prošlosti koji smo imali i objašnjena na neka pitanja”, naveo je Dodik 2017. godine.

Petneaestak dana prije nego je objelodanjen podatak o lobiranju Dodik se našao pod američkim sankcijama.

„Time što ometa Dejtonski sporazum, Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, saopćeno je tada iz Ureda za kontrolu strane imovine, koji je izrekao sankcije Dodiku.

Lobiranje se nastavilo, a Dodik je ostao pod sankcijama, koje uključuju blokadu imovine ili interesa za imovinu unutar nadležnosti SAD-a i čijim državljanima je zabranjeno angažiranje u transakcijama sa Dodikom.

Sada je u igri i nova firma za lobiranje u SAD-u. Vlada RS je odlučila od maja pa do kraja 2019. godine mjesečno plaćati 80.000 dolara američkoj kompaniji McGinnis Lochridge.

Angažman firme, između ostalog, odnosi se na savjetovanje Vlade RS o stvarima koje se tiču međunarodnog prava, prenosi Slobodna Evropa.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, kaže za Glas Amerike da poslove sa lobiranjem koje sklapa Vlada RS ne odlikuje transparentnost.

„Apsurdno je da se o ovome saznaje preko informacija koje su lobističke kuće u Americi dužne objavljivati, dok vlasti RS to same ne objavljuju transparentno niti su poznati načini na koje se ugovaraju ovi poslovi”, kaže Korajlić.

Ona kaže da rezultati lobiranja ne daju rezultate „barem kada je riječ o efektima na položaj i građane”.

„Upravo zbog toga je vjerovatnije da se ovdje radi o lobiranju za nekakve specifične interese pojedinaca, a koje se plaća sredstvima poreskih obveznika RS stranim firmama, iako imamo institucije koje bi to trebalo da rade i za koje se već izdvaja značajan novac”, kaže Korajlić.

Dodikova retorika i ponašanje prema SAD-u otišli su predaleko i on želi da popravi svoj imidž, rekao je za Slobodnu Evropu Velizar Antić, politički analitičar iz Banja Luke.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije u SAD-u kaže za Klix da lobiranje ima jedan cilj, a to je da se ukinu američke sankcije za Dodika.

Dodik, koji danas obnaša funkciju člana Predsjedništva BiH, vuče poteze koji se ne dopadaju američkim zvaničnicima.

Stalno priča o otcjepljenju entiteta RS, suprotstavlja se putu BiH u NATO savez, negira genocid u Srebrenici, ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH…

Nakon preuzimanja dužnosti, novi američki ambasador u BiH Eric Nelson ponovio je stav SAD-a koje garantuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

„Prioritet svih priroteta bit će da pomognem BiH da napreduje ka ostvarenju zacrtanih ciljeva za članstvo u NATO savezu i EU”, rekao je Nelson.

Dodik jeste za članstvo BiH u EU, a što je najavio i prilikom preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH. Tom prilikom je rekao da podržava američkog predsjednika Donalda Trumpa i da će sve učiniti za dobre odnose između SAD-a i BiH. Istovremeno je rekao da će se zalagati za ukidanje visokog predstavnika u BiH i boriti za vojnu neutralnost.

Dodik je očekivao od administracije predsjednika Donalda Trumpa povoljniji tretman, nakon što je za sankcije okrivio tadašnju ambasadoricu Maureen Cormack, sa kojom se jedne prilike odbio rukovati, i odlazeću američku administraciju.

Sve je ostalo samo na željama, kaže analitičar Antić.

Upravo je nova američka administracija sankcionisala Nikolu Špirića, Dodikovog stranačkog kolegu.

Odluku o sankcijama prema Špiriću potpisao je američki državni sekretar Mike Pompeo, zbog, kako je obrazloženo, njegove značajne upletenosti u korupciju. Špirić, kojem je zabranjen ulazak u SAD, kao i njegovoj ženi i djeci, odbacio je navode umiješanosti u korupciju.

„Na kraju krajeva, bio je u Americi, ne mora više ni da ide”, ohrabrivao je Dodik kolegu Špirića.​

Zvaničnici SAD-a od Dodika očekuju da promijeni svoje ponašanje, rekao je krajem 2018. godine prvi američki čovjek za Zapadni Balkan Matthew Palmer.​

„Dodik zna što se od njega očekuje kako bi sankcije bile uklonjene i željeli bismo vidjeti da on ide tim putem” rekao je Palmer, prenijeli su bh. mediji.

Ambasador Nelson je nedavno rekao da se nada da će Dodik promovirati politiku sigurnosti i stabilnosti BiH.

Umjesto toga, Ambasada SAD-a u BiH se osvrnula na Dodikovu noviju izjavu kako od pripadnika Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH očekuje na idućoj godišnjici da obuku uniforme Vojske RS.

„Javno osporavanje jednog od ključnih stubova mira i sigurnost u BiH podriva stabilnost cijele zemlje. Retorika i pozivi na djelovanje ove vrste su neodgovorni i opasni, a i ne pomažu BiH da ostvari svoj javno deklarirani cilj - evropske integracije”, odgovor je Ambasade na upit agencije Fena.

Analitičar Antić kaže da sumnja u mogućnost da će novim lobiranjem biti popravljen Dodikov narušeni imidž u SAD-u.