Srbija se jučer, kao jedna od posljednjih zemalja, pridružila deklaraciji Evropske unije o Bjelorusiji.
Deklaraciju u kojoj se osuđuju neregularnost izbora, hapšenje i nasilje nad opozicijom, potpisale su skoro sve evropske države. Pored 27 država EU i susjedne Srbije, deklaraciji su se pridružili i Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Island, Lithenštajn, Norveška i Ukrajina.
Na spisku kao potpisnica ove Deklaracije nalazi se i Bosna i Hercegovina. Ipak, član Predsjedništva Milorad Dodik osporava ovu odluku.Naime, Bosna i Hercegovina se deklaraciji Evropske unije priključila preko Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu ministrica Bisera Turković. Dodik, međutim, tvrdi da je MVP prekoračio svoje nadležnosti, to jest da je ova odluka u nadležnosti Predsjedništva koje ima isključivo pravo da odlučuje o ovakvim pitanjima.
Da je Dodik u pravu, potvrdio je i Šefik Džaferović, ističući da je ipak Predsjedništvo to koje je nadležno za ovu odluku. Po pitanju deklaracije danas u Predsjedništvu nije postojala saglasnost, odnosno, dok su Komšić i Džaferović bili za nju, Dodik je bio protiv.
Tako je BiH dospjela u još jednu birokratsku zavrzlamu oko nadležnosti, te zasad ostaje nejasno da li nenadležnost MVP znači da se potpis BiH na dekalraciju automatski povlači dok Predsjedništvo ne donese konačnu odluku, gdje Dodik može potegnuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa kao mjeru protiv preglasavanja.
Tako je BiH dospjela u još jednu birokratsku zavrzlamu oko nadležnosti, te zasad ostaje nejasno da li nenadležnost MVP znači da se potpis BiH na dekalraciju automatski povlači dok Predsjedništvo ne donese konačnu odluku, gdje Dodik može potegnuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa kao mjeru protiv preglasavanja.
Ipak, bez obzira da li će Dodik uspjeti formalno poništiti odluku Ministarstva vanjskih poslova ili ne, znakovita je činjenica da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sjedi osoba koja se otvoreno suprotstavlja dokumentu iza kojeg stoji kompletna civilizirana Evropa uključujući, i pored njene sve silne rusofilije, i susjednu Srbiju.
Podsjetimo i da je u trenucima dok je svjetska javnost s nevjericom i zgražanjem gledala na krađu izbora u Bjelorusiji, Dodik uputio čestitku bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku. Na taj način Dodik se, za ljubav Putina i Rusije, odlučio otvoreno staviti na stranu najrerepresivnijeg autokratskog režima u Evropi, a nasuprot demokratske i slobodarske Evrope.
Činjenica da Milorad Dodik ovakve poteze danas povlači u Predsjedništvu kao najvišoj državnoj instituciji, uveliko nadilazi problematiku njegovog ličnog i stranačkog djelovanja, te postaje problem koji uveliko inkriminira Bosnu i Hercegovinu kao državu i prijeti da joj dodatno oteža odveć usporeni evropski put.
