Korona-kriza je pogodila brojne branše, ali malo koju kao turizam. Putovati, prelaziti granice, planirati odmor u inozemstvu postalo je gotovo nemoguće. Turizam je praktički prestao postojati. I pitanje je kada će ponovno početi postojati. Ovih dana je objavljeno da turistička branša u Njemačkoj računa s gubicima od 11 milijardi eura do sredine lipnja, jer je njemačka vlada do tada produžila upozorenje da se ne putuje ni u jednu zemlju u inozemstvu, a ministar vanjskih poslova Heiko Maas je Nijemcima jasno poručio da se oproste od predodžbe o ljetu koje će moći - kao što to obično čine - bezbrižno provesti na nekoj od svojih omiljenih destinacija za odmor.
Što je s ljetnim odmorom?
Takve poruke iz državnog vrha ne deprimiraju samo njemačke građane, gladne sunca i mora koji bi vrlo rado uplatili aranžaman u Hrvatskoj ili Španjolskoj tijekom ljetnog školskog raspusta, nego i turističke agencije. Ova kriza je toliko opaka da pogađa i najveće u branši, a o malima da i ne govorimo. Turističke agencije nisu samo suočene s problemom da im gosti ne uplaćuju aranžmane za glavnu sezonu, već im, prema važećim EU-smjernicama moraju vratiti novac za već uplaćene, a zbog korona-krize i službenog upozorenja njemačke vlade stornirane aranžmane. Njemačka trenutno razmatra mogućnost da tu pravnu obvezu privremeno "stavi na led" i dozvoli agencijama i tour operaterima da klijentima umjesto novca vrati vouchere u vrijednosti uplaćenog putovanja.
Koncentrični krugovi krize
U globaliziranom svijetu je sve povezano i umreženo. Tako problemi velikih njemačkih tour operatera, kao što je TUI, pogađaju i vlasnike malih restorana u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini... A njihovi problemi se u koncentričnim krugovima dalje šire i dospijevaju sve do uzgajivača ovaca u bosansko-hercegovačkim planinama. Oni, kažu, više nemaju kome prodavati meso.
Ali ima i onih koji od ove krize i svega onoga što ona čini s ljudima profitiraju. Ljudi mijenjaju svoje navike, njima upravljaju strahovi i raznorazni porivi. Kako drukčije objasniti da su među najvećim dobitnicima ove pandemije proizvođači WC papira?! Mi smo za objašnjenje pitali Petra Ćorluku, vlasnika tvrtke Violeta koja proizvodi toaletni papir i ima proizvodne pogone u Hrvatskoj i BiH. Njegovo objašnjenje glasi: psihologija mase ili narodski rečeno: kud svi Turci, tu i mali Mujo.
