Prema ovim kriterijumima, BiH se nalazi na 58. mjestu u svijetu od ukupno 157 rangiranih zemalja. Srbija je rangirana veoma visoko, na 27. mjestu, dok je Slovenija na 13. mjestu. Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, Crna Gora na 59, a Makedonija na 88. mjestu.
Ovaj indeks Svjetska banka računa na osnovu vjerovatnoće da će dijete preživjeti petu godinu, upisa u školu, kvaliteta učenja, zdravog razvoja i šanse dosezanja zrelije životne dobi, pišu Nezavisne Novine.
Sudeći prema njihovim podacima, šanse za najbolje izglede u našem regionu imaju djeca u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, dok su dječje šanse u BiH na nivou šansi u Albaniji i Crnoj Gori. Od BiH gore je biti dijete jedino u Makedoniji i na Kosovu.
Iako dijete u BiH dovoljno godina provede u školi do 18. godine, Svjetska banka ističe da je kvalitet obrazovanja slabiji i da, kad se uračuna koliko djeca stvarno mogu naučiti, u školi provedu efektivno 8,6 godina od 11,7 koliko idu u školu.
U BiH će, prema ovim podacima, 91 odsto petnaestogodišnjaka doživjeti 60. godinu, a ta statistika obuhvata skup svih mogućih fatalnih i nefatalnih zdravstvenih ishoda s kojima će se dijete rođeno danas suočiti kao odrasla osoba pod trenutnim okolnostima.
Zanimljivo je da u BiH djevojčice imaju nešto bolje šanse da postignu uspjeh od dječaka. Naime, djevojčice imaju nešto bolje šanse da dožive šezdesetu, a imaju i veću efektivnu mogućnost sticanja znanja u školi.
Iako djeca u BiH imaju manje šanse za uspjeh od većine zemalja u regionu, Svjetska banka opaža da su šanse bolje u odnosu na zaradu. To znači da djeca u porodicama s nižim prihodima u BiH imaju veće šanse za uspjeh nego djeca u porodicama sa sličnim prihodima u drugim zemljama regiona.
Aleksandar Milić, psiholog, kaže da djeca u BiH ni po jednom osnovnom kriterijumu kvaliteta života i potencijala da se formiraju kao ličnost ne zaostaju u odnosu na svoje zapadnoevropske vršnjake.
Iako priznaje da postoji značajna ekonomska prednost u zemljama Zapada, praktični podaci pokazuju da djeca sa našeg podneblja dobro uspijevaju u životu.
“U komparaciji uspjeha naše djece od perioda poslije rata pa naovamo, ona prednjače u svojoj efikasnosti kada se nađu u zapadnim zemljama”, rekao je on.
U ostatku Evrope, naši uslovi su slični uslovima u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Turskoj, Ukrajini, Moldaviji i zemljama Kavkaza, dok je Rusija u višoj zoni u odnosu na ove zemlje.
Očekivano, najbolji skor imaju nordijske zemlje, Finska, Švedska, Danska i Norveška, a Zapadna Evropa, uključujući i Njemačku, takođe ima veoma visok skor. Najgore je biti dijete u afričkim zemljama, kao na primjer u Nigeriji. U toj zemlji svako deseto dijete ne doživi petu godinu, efektivno provede u školi oko četiri godine, 56 odsto djece ima neki oblik otežanog razvoja, a 65 odsto ih preživi 60. godinu.
Najbolje rangirana zemlja svijeta je Singapur, dok su iza njega Južna Koreja, Japan, Hong Kong i Finska. Najgore su plasirani Čad, Južni Sudan, Nigerija, Mali i Liberija.
Zanimljivo je da je Indija izrazila protest prema Svjetskoj banci, negodujući zbog niskog skora koji su dobili. Naime, Svjetska banka ih je stavila na 115. mjesto, što znači da dijete u Indiji ima relativno loše izglede da dosegne punu produktivnost kao odrasla osoba.
Indijska vlada je izdala saopštenje da će ignorisati ovaj indeks i da će nastaviti svoje “programe koji oduzimaju dah”, kako bi “transformisali kvalitet i lakoću života za svu svoju djecu”.
Mjesto na svjetskoj rang-listi
58 BiH
27 Srbija
13 Slovenija
36 Hrvatska
59 Crna Gora
88 Makedonija
