A o “školskim bandama” se progovori tek kada se desi smrtni slučaj. Tada se i poduzmu koraci, ustvari najavi revolucija u obrazovanju, pojačavaju se stručne službe škole, u škole postavljaju kutije povjerenja. I kako se zaboravi da je jedno dijete skočilo sa zgrade zbog međuvršnjačkog nasilja, tako se zaboravi i da su najavljene neke mjere. U školama vlada pravilo šutnje, roditelji od muke ne znaju šta da rade, a djeca obolijevaju, prenosi Oslobođenje.ba.
Primjerni učenici
- Imamo povećan broj tinejdžera sa glavoboljama, stomačnim tegobama, problemima sa štitnom žlijezdom, aritmijom, gastritisom, povišenim šećerom, čak i problemima sa mokrenjem, a za sve je uzrok stres u školi. Veliki broj pacijenata imamo tokom školske godine, a onda tokom raspusta se sve stiša, objašnjava dr. Amina Lilić, specijalista porodične medicine, koja već drugu godinu radi u Školskom dispanzeru DZ Vrazova i dodaje kako bi nastavnici morali znati kako je svako dijete posebno i drugačije i kako izgovorena ružna riječ na neko dijete djeluje teže od drugog djeteta.
Dr. Lilić ističe i da razumije da se ne može na oku držati svih 20-ak učenika jednog razreda, ali treba imati sluha, ako roditelj primijeti da se sa djetetom nešto dešava, treba ga poslušati.
- Stres je psihosomatski problem. Ono što dijete nakupi u školi, odrazi se na neki od njegovih organa, zaključila je dr. Lilić.
12-godišnja djevojčica, učenica sedmog razreda jedne sarajevske škole, već dvije godine se bori sa aritmijom srca. Uzrok je stres. Stres kojem je izložena u školi, a niko nije želio zaštititi ni nju ni njene drugare.
- Zbog učenika koji su tokom nastave nastavnicima psovali, koji nisu birali da li je čas ili igralište, radili su šta su htjeli, ispaštali su primjerni učenici. Sistem vrijednosti se potpuno poremetio, sve što je loše, postalo je prihvatljivo, sve što je nepoželjno, postalo je standard. Zbog toga sam odlučila svoje dijete prebaciti u drugu školu, ističe majka koja nije uspjela za dijete naći zaštitu u sistemu.
Pokušavala je zajedno sa drugim roditeljima naći podršku u menadžmentu i stručnoj službi škole, ali niko nije imao sluha. Nijedno konkretno rješenje nisu ponudili, pa je odlično i primjerno dijete “protjerano” iz škole koju je sedam godina pohađalo.
Zaštitu i podršku ne pronalaze ni drugi roditelji. Desetine je onih koji mijenjanjem škole pokušavaju sačuvati zdravlje djeteta. Odgovori iz škola su slični, ne možemo ništa, nije u našoj nadležnosti, problem je komplikovaniji nego što vi mislite.
- KJU Centar za socijalni rad je u prvih šest mjeseci primio 172 pismene obavijesti škola u kojima se traži uključivanje Centra u rješavanje problema međuvršnjačkog nasilja i društveno neprihvatljivog ponašanja djece. Broj usmenih poziva iz škola kojima se traži hitno uključivanje Centra u porastu je, svakodnevni su, a problemi koji se prijavljuju sve su kompleksniji, rekao nam je Samir Suljagić, direktor KJU Centar za socijalni rad. Naglasio je da Centar nema instrumente prisile i nije u mogućnosti bilo šta uraditi ako roditelji i dijete ne žele sarađivati.
Želi li ili ne želi, teško je znati, jer sa terena dolaze informacije kako sve ide sporo, od toga da se škola uopće odluči obavijestiti KJU Centar za socijalni rad, do toga da dok KJU Centar za socijalni rad KS-a reaguje, potrebno je istrpjeti mnogo toga. A vremena nema.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a donosi mjere, pravilnike, zakone, ali primjena kao da ih se ne tiče. S obzirom na to da nam nisu dali odgovor na pitanje ko i na koji način kontroliše škole u slučajevima postupanja prilikom međuvršnjačkog nasilja, sasvim je jasno da im to nije fokus zanimanja. Bar ne još uvijek, na svu sreću, u posljednje četiri godine nijedno se dijete nije ubilo zbog međuvršnjačkog nasilja.
- U junu 2017. Ministarstvo za obrazovanje je donijelo Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, kojim se jasno propisuju obaveze svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa s ciljem zaštite učenika od svih oblika nasilja nad djecom i među njima i obaveza postupanja u skladu sa Smjernicama o postupanju u slučaju nasilja nad djecom u BiH, saznali smo od Zinete Bogunić, ministrice za obrazovanje, nauku i mlade KS-a. Međutim, da li su svima jasne “jasno propisane obaveze”? Očito nisu! Da je drugačije, ne bi nam školski pedagozi potvrdili da se broj djece sa neprihvatljivim i nepoželjnim ponašanjem povećava.
- Razlog leži i u nesređenim porodičnim prilikama. To mogu potkrijepiti analizom tzv. matrica koje su po broju urađenih individualnih planova podrške i individualnih planova brige za djecu u riziku dale određene pokazatelje da se broj djece sa neprihvatljivim oblicima ponašanja povećava, rekla nam je Samela Alagić, predsjednica Udruženja pedagoga KS-a, i dodala kako se sistem treba više uvezati i ojačati.
Inspektori
Alagić naglašava kako do 2011. u KS-u nije postojao niti jedan dokument koji je tretirao problematiku nasilja u školama.
- Udruženje pedagoga KS-a je uz pomoć Ministarstva za obrazovanje FBiH i KS-a uradilo Protokol o postupanju škole u slučaju nasilja među djecom. Donesene su i Smjernice na nivou Vijeća ministara koje tretiraju problematiku nasilja u školama. 2019. u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade KS-a donesena su dva pravilnika koja se bave neprihvatljivim oblicima ponašanja kod djece u osnovnoj školi, dodala je Alagić.
Međutim, primjena Protokola, odnosno njegovo neprimjenjivanje, niko ne kontroliše. Prosvjetna inspekcija je imala praksu vršiti nadzor nad primjenom Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u školama, koji je donijelo Udruženje pedagoga KS-a 2011, i to isključivo u dijelu poštivanja procedura postupanja škola u takvim slučajevima.
- Nakon što je 2018. zbog nenadležnosti Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, kao drugostepeni organ, poništilo rješenje prosvjetnog inspektora doneseno radi utvrđenih nepravilnosti u primjeni navedenog protokola, prosvjetni inspektori od tada ne vrše nadzor u tom segmentu, te se rukovodeći rješenjem drugostepenog organa, oglašavaju nenadležnima, saznali smo u Upravi za inspekcijske poslove KS-a.
Nenadležan, nemoćan, nesposoban, neobučen, kakav god, obrazovni sistem je izgubio bitku sa maloljetničkom delinkvencijom, što svjedoči i informacija Ministarstva za obrazovanje upućena osnovnim školama u kojima ih informiše da se među učenicima Desete osnovne škole pojavio trend samopovređivanja koji je popularan na društvenim mrežama.
Ministarstvo je zamolilo direktore da održe sastanak s razrednicima od VI do IX razreda i ukažu na ovu pojavu.
- Od škola se traži da informišu roditelje učenika, organizuju predavanje učenika o ponašanju na društvenim mrežama, te poduzmu druge aktivnosti s ciljem prevencije ovog negativnog trenda među učenicima, kažu iz Ministarstva i savjetuju roditelje koji primijete da se njihova djeca samopovređuju da potraže stručnu pomoć.
