U “isti koš” stavili fabriku pod otvorenim nebom i druge samostalne djelatnosti. Da mogu, sutra bih ga odjavio”, razočarano kaže Muamer Čaušević iz sela Voljice kod Gornjeg Vakufa za svoj poljoprivredni obrt. Registrirao ga je lani, kako u dogledno vrijeme ne bi bio na teretu države, nakon što je Federalni zavod za zapošljavanje ponudio subvencije.
Povjerovao je da može privređivati i izbjeći birokratske zamke koje često prate nezaposlene. Isti poziv je ponovo u toku, ali ovaj mladi poljoprivrednik poručuje svima mladim roditeljima da “dobro razmisle”. Njemu će FZZZ doprinose subvencionirati još godinu dana, ali je zbog obrta ova porodica izgubila pravo na dječiji dodatak.
Ulaganja velika, prihodi neizvjesni
Muamer i njegova supruga Naila, mladi su bračni par koji je odlučio ostati na selu. Roditelji su dvoje malodobne djece od 7 i 10 godina. Na površini od oko jedan hektar uzgajaju kupus, krompir i luk.
Naizgled, idilična seoska priča. No, bez stalnog zaposlenja su oboje, nakon što je Muamer lani napunio 40 godina i dobio časni otpust iz Oružanih snaga BiH.
Počeo sam se baviti poljoprivredom kako bih prehranio svoju porodicu. Da ne bi bio na teretu biroa, javio sam se na poziv Zavoda za zapošljavanje, registrirao obrt, a oni mi subvencioniraju doprinose dvije godine”, priča nam Čaušević, vjerovao je tada i sam da će sve biti dobro i da će kada isteknu subvencije nastaviti privređivati i sam snositi sve troškove.
Život na selu, na nadmorskoj visini od 800 metara, znači da godišnje mogu uzgojiti samo jednu kulturu. Ulaganja su velika, a prihodi neizvjesni. Ali, nadali su se dobrom, nekako “gurali”, barem o dječijim potrebama nisu morali mnogo razmišljati jer su ih donekle pokrivali dječijim dodatkom.
Izgubili pravo na dječiji dodatak
No, izmjenom Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, od desetog mjeseca prošle godine izgubili su ovo pravo zbog registrirane samostalne djelatnosti. Inače, dodatak od januara iznosi 190 KM po djetetu. Čaučevići su ranije primali 117 KM po djetetu.
Uprkos žalbama koje je uložio nakon odbijanja njegovog zahtjeva za dodatkom, razumijevanja nema. Ovaj novac mali samostalni poljoprivrednik ne može osigurati svojoj djeci.
“U toku godine, ja nisam isplatio sebi tri plate od 619 maraka. I to sam ostvario kad sam prodao kupus, znači za sve kulture koje prodam, izdajem fiskalni račun”, priča nam Muamer, kako bi pojasnio koliko “zarađuje” i zbog kojeg iznosa su njegova djeca ostala bez dodatka.
I u tome njegova porodica nije usamljena, a najviše se pogođeni mali poljoprivrednici. Pita se kakva je ovo poruka mladima koji su odlučili ostati na selu. Na poljoprivredne poticaje se, kaže nam, ne može oslanjati jer su to već uložena sredstva.
“Do sada sam uložio tri hiljade maraka, a dobijem 400 maraka na dulum kupusa, a ja kesicu sjemena platim 100 maraka. I plus pitanje je hoće li komisija uvažiti moju sjetvu ili neće. Tako 2023. nisam dobio poticaj jer mi je falilo zasijanih kvadrata”, dodaje.
Kao dodatni problem, ističe sve izraženije klimatske promjene. Poljoprivreda je, kaže, “fabrika na otvorenom”, a priroda više ne mari za pravila. Najbolji dokaz za to je grad koji je proteklog vikenda pogodi njihovo selo. I dalje se pita kako su “u isti koš” stavili poljoprivredne obrte i druge samostalne djelatnosti, poput npr. frizera – piše Agroklub
