Upozoravaju na to članovi brojnih nevladinih organizacije u našoj zemlji koji migrantima pružaju pomoć. Navode da na putu do BiH, posebno djeca bez pratnje, budu žrtve nasilja ili dožive traume.
Samo u Bihaću registrirano je 160 djece migranata bez pratnje.
Ozbiljan biznis
- Susrećemo ljude iz Nepala, Etiopije, Alžira, Iraka... Nisu to samo ljudi iz Sirije koji bježe od rata. Mnogi od njih odlaze iz svoje domovine da izbjegnu neku pravdu, nedaću koja ih je snašla. Sreću se većinom u Grčkoj i kreću prema našoj zemlji. Na tom putu mnogi postaju žrtve, prije svega trgovine ljudima. Priče koje nam ispričaju oni koji su smješteni u kampovima, su strašne, od toga da su na putu izgubili najmilije, da su bili žrtve prodaje organa, prostitucije... Čovjek da se naježi - govori nam jedna od socijalnih radnica koja sa migrantima radi svih ovih mjeseci.
Na problem trgovine ljudima, koji je sve prisutniji, ukazivao je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
- Tražio sam i tražim od policijskih agencija da moraju po cijeli dan biti prisutne na tim rutama. Moraju se hapsiti kriminalne grupe. Ovo je postao ozbiljan biznis koji, vjerovatno, donosi veći profit od krijumčarenja droge. Što je još gore, zapazili smo da su se i pojedinci iz migrantskih grupa počeli baviti krijumčarenjem ljudi, čak i pljačkaju pojedine migrante - kazao je Mektić.
Najranjivija grupa
Arnela Buzaljko iz Udruženja “Žena BiH” kazala je u izjavi za “Avaz” kako bi se o ovom problemu, posebno kad je riječ o migrantima, trebalo pričati svakog dana.
- Trgovina ljudima, posebno djecom, problem je koji se širi, a kriminalni milje u toj oblasti već odavno postoji. Ova masovna migracija, koja je zahvatila našu državu, dovela je do toga da su kriminalci dobili nove žrtve na pladnju, posebno djecu, najranjiviju grupu, koja često putuje bez pratnje i dokumenata - kazala je Buzaljko.
Navodi da su najčešće žrtve djeca bez pratnje.
Tragovi nasilja i kriminala
- Pratili smo dešavanja u prihvatnom centru Salakovac. Upozoravali smo i i dalje upozoravamo na opasnost da su djeca potencijalne žrtve trgovine, a žene potencijalne žrtve nasilja. Barem se tako vidi na njima, postoje tragovi – kaže Buzaljko za Avaz.
