U Srbiji su u ponedjeljak u škole krenula 344 učenika iz migrantskih porodica. Oni će pohađati nastavu u 33 škole u općinama i gradovima u kojima su smješteni i centri za azil i prihvatni centri. Za razliku od Srbije, BiH nije ubrzano reagovala i djeca migranata nisu krenula u školu ovog ponedjeljka.
Zanimljivo je i da tačnih podataka o ovom pitanju na nivou BiH za sada nema.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su nam kako ne raspolažu podatkom da li je i koliko je djece migranata upisano u škole, jer su za ovo nadležna entitetska i kantonalna ministarstva.
"U redovnom procesu, preliminarni podaci se dostavljaju obično u oktobru. Da li će oni obuhvatiti i informaciju o djeci migrantima nama trenutno nije poznato", kazali su iz ovog ministarstva.
U Salakovcu uče jezik
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice kazali su kako raspolažu samo podacima koji se odnose na migrante smještene u IPC Salakovac. Naglasili su kako ova djeca ne podliježu obaveznom osnovnom obrazovanju te podsjetili da cilj apsolutne većine migranata nije zadržavanje u našoj zemlji, nego nastavak puta ka zemljama Zapadne Evrope, što se direktno odražava na njihov interes za uključivanje u sistem obrazovanja u BiH.
"Cilj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i naših partnera, prvenstveno UNICEF-a, jeste da se omoguće uslovi za obrazovanje bez obzira na broj djece koja u konačnici prihvate ponuđeno obrazovanje. Navedene aktivnosti u saradnji s kantonalnim ministarstvom obrazovanja predvodi UNICEF. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je u saradnji s nevladinim organizacijama, u cilju pripreme djece za obrazovanje, već organiziralo časove Bosanskog jezika za djecu u IPC Salakovac, a kojim se redovno odaziva i znatan broj odraslih migranata. Cilj je da se osposobi područna škola za obrazovanje djece iz IPC Salakovac, za šta treba ispuniti niz preduslova, počev od osiguranja prostorija, dodatnog nastavnog kadra i opreme za izvođenje nastave, osnivanja i rada komisije za ocjenju obrazovnog predznanja...", kazala nam je Sanja Škuletić Malagić, savjetnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Poručeno je kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uključeno u sve ove aktivnosti i podržava ih te je spremno u saradnji s partnerima osigurati opremanje i prijevoz djece do škole i nazad.
Mobilni timovi u USK
Na području Unsko-sanskog kantona boravi blizu 4.000 migranata, od kojih je znatan broj djece. Iz Ministarstva obrazovanja USK kazali su nam kako nijedno dijete iz migrantskih porodica, prema dosadašnjim informacijama, nije upisano u škole jer su one predaleko.
"U planu je da s njima rade mobilni timovi koji će ih obučavati jer djeca žive predaleko od školskih ustanova. Ministarstvo će u ovom projektu sarađivati s UNICEF-om i organizacijom Save the Children", kazali su nam iz ovog ministarstva.
U školu od drugog polugodišta u KS
Migranti su smješteni i na području Kantona Sarajevo. Kako nam je rekao ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović, u prvom polugodištu nove školske godine nije upisano nijedno dijete iz migrantskih porodica.
"Radimo projekt s UNICEF-om, prema kojem je planirano prvo da ih naučimo jezik. Imat ćemo sastanak s upravom Filozofskog fakulteta kako bi smo vidjeli koliki je kapacitet profesora koji bi ih mogli educirati. Oni predviđaju da je dovoljno tri mjeseca kako bi djeca naučila osnove našeg jezika i spremni smo da ih od drugog polugodišta uključimo u redovno obrazovanje. Neki od njih će sigurno ostati ovdje da žive", kazao je Kazazović.
Nisu urađene procjene
Prema istraživanju UNICEF-a, koje je objavljeno u junu, nekoliko djece i njihovih roditelja, posebno onih koji su namjeravali ostati (neko vrijeme) u BiH, tokom intervjua je izrazilo zanimanje za osnovno ili srednje obrazovanje, kao i neke oblike aktivnosti vezane za rani razvoja djeteta/predškolske aktivnosti.
"Nelegalno sam prešao granicu od Turske do Grčke brodom i sve ostale granice pješke. U nekoliko zemalja su deportovali mene i moju porodicu. Često nam je nedostajalo hrane, vode, kao i smještaj, a ponekad sam mislio da za nas nema budućnosti i nema nade. Ne možemo nastaviti obrazovanje. Ako bih se uspio nastaviti obrazovati, jedan od mojih najvećih snova bi bio da postanem ljekar koji će ispuniti san svojih roditelja. U BiH sam duže od tri mjeseca, ali nisam čuo za bilo kakav kurs jezika ili časove. Suočavam se s problemima u vezi s novcem, ali želim zaboraviti sve probleme i samo gledati naprijed i nastaviti obrazovanje, ako je moguće", rekao je 16-godišnji dječak koji je bio u pokretu sa svojom porodicom duže od dvije godine.
Preporuke UNICEF-a su da nadležni što prije naprave procjenu za oblast obrazovanja kako bi se vidjelo koje su potrebe za obrazovanjem djece koja traže azil i šta treba biti uspostavljeno kako bi se osigurala njihova integracija u redovni sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja u BiH, kako je tada planirano, od ove školske godine. Također, potrebno je osigurati neformalno obrazovanje s ciljem olakšavanja postupka integracije djece u školski sistem BiH, uključujući relevantne kurseve jezika.
BiH je donekle uvažila ove smjernice. Ohrabrujuća informacija jeste da se s djecom radi, a različite radionice organizuju nevladine organizacije. Ipak, čeka nas još mnogo posla kako bi integracija djece migranata u društvo bila potpuna i nediskriminirajuća.
U Srbiji je to sistemski uređeno i djeca su sastvni dio redovnog školskog sistema od prošle godine. Prvobitno su prošli pripremnu nastavu u kojoj je naglasak bio na učenju jezika, a potom su djeca raspoređena po školskim odjeljenjima. Komisija za izbjeglice i migracije Srbije saopćila je kako se organizuje i prijevoz djece do škola. Među djecom iz migrantskih porodica, koja su krenula u školu u Srbiji, je i 27 maloljetnika bez pratnje o kojima posebnu brigu vode centri za socijalni rad, a nastavnici u tim školama prošli su posebnu obuku i radit će po uputama koje je pripremilo ministarstvo prosvjete. Srbija je dobila i pohvale Evropske unije iz koje je rečeno kako je to jedna od rijetkih zemalja koja je u svoj obrazovni sistem uspješno uključila djecu migrante.
