Na području Bihaća, pa i u urbanom dijelu grada registrovano je čak 29 divljih deponija smeća. One su posljedica djelovanja nesavjesnih građana kojima ništa nije sveto, pa ni spomenici žrtvama posljednjeg rata na ovom prostoru. Za čišćenje i sanaciju tih deponija uprava grada bi morala izdvojiti oko 400 000 maraka koje nisu predviđene budžetom. Jedino rješenje koje je trenutno moguće, a i jedino pravedno je da građani koji su gomilali smeće na tim lokacijama snose i troškove čišćenja…
Kako je grad Bihać od zelene oaze postao grad sa 29 registrovanih i više neregistrovanih deponija smeća? Odgovornost za ovakvo stanje snose upravo građani koji su godinama stvarali deponije na napuštenim posjedima ljudi koji odavno ne žive u ovom gradu i obroncima okolnih brda.
Posljednja deponija koju je registrovala naša kamera nalazi se ni manje ni više na lokaciji nekadašnjeg logora u kojem je agresor ubio najmanje 53 osobe, dok se pretpostavlja da ruševine ovog logora kriju posmrtne ostatke još oko 40 osoba. Ovo smeće, na spomeniku ljudske patnje, ostavili su nesavjesni građani, koji povremeno žive u ovom turističkom naselju.
