Aerodrom Bihać strateški je projekat za Bosnu i Hercegovinu, a posebno Unsko-sanski kanton i o njegovoj izgradnji se govori dosta dugo. Prema riječima Anela Hadžića, direktora JP Aerodrom Bihać, sada su najbliže početku realizacije planova i u narednoj godini, ukoliko sve bude teklo po planu, se može očekivati raspisivanje poziva za izvođenje radova. Najprije bi se gradila poletno-sletna staza u dužini 1.800 metara, a zatim i potrebni objekti.
Najprije smo upitali Hadžića koliko je od osnivanja Aerodroma Bihać do danas izdvojeno novca za gradnju i sa kojih nivoa vlasti.
Vlada FBiH do danas je osigurala 35 miliona KM
- Prije nekoliko godina, kada je tadašnja Vlada FBiH odlučila da dio sredstava namijenjenih za razvoj zračnog saobraćaja u FBiH preusmjeri za izgradnju aerodroma u Bihaću, imali smo samo studiju i livadu, odnosno zemljanu pistu sportskog aerodroma u vlasništvu grada. Sve do sada ne bi bilo moguće ostvariti bez velikog doprinosa Vlade Federacije BiH koja je jedini finansijer ovog projekta i koja je osigurala 35 miliona KM, od čega je utrošen otprilike 21 milion KM kroz odluke Vlade FBiH od 2017. godine do danas - kazao nam je Hadžić.
Osvrnuo se na do sada urađeno.
- Krajem 2021. godine definirana je nova strategija u realizaciji projekta na način da se u 2022. godini uradi aeronautička studija koja je nezaobilazni element u ishodovanju svih dozvola, a sama studija je pokazala i na koji način se to može i realizirati da se zamišljeni projekat koji je urađen u 2017/2018. godini razdvoji na dvije faze. Na kraju je studija i odobrena od Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) i od tog momenta se krenulo u nastavak eksproprijacije zemljišta na lokaciji u skladu s odlukom o utvrđivanju javnog interesa - pojašnjava Hadžić.
Kaže kako JP Aerodrom Bihać danas ima u svom vlasništvu otprilike 805.000 metara kvadratnih zemljišta sa prikupljenih 66 različitih dokumenata za ishodovanje urbanističke saglasnosti.
- Danas imamo više od 90 posto otkupljenog zemljišta i ozbiljan projekat u zreloj fazi realizacije, urbanističku saglasnost za faznu gradnju kojoj su prethodile mnogobrojne studije, te saglasnosti i dozvole koje su potrebne sa svih nivoa vlasti.
Izdavanje urbanističke saglasnosti predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u izgradnji aerodroma i vrlo je važno da smo uspjeli prevazići sve prepreke s kojima smo se susreli, uključujući i one birokratske, tako da vrlo brzo možemo aplicirati za izdavanje građevinske dozvole koju bismo trebali imati u drugom kvartalu 2025. godine, a zatim krenuti i u realizaciju faze 1A koja obuhvata izgradnju poletno-sletne staze u dužini 1.800 metara s obzirom na to da je ovaj kompleks tretiran kao složena građevina - navodi Hadžić.
Kompleks staviti u upotrebu za dvije do tri godine
Dodaje da faza 1B obuhvata izgradnju platforme ili stajanke za tri putnička mlazna aviona referentne oznake Airbus 220 100, faza 1C izgradnju objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa. Zatim, faza 1D izgradnju osnovne staze uz poletno-sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete.
- Naredni koraci uključuju završetak dokumentacije za načelno odobrenje za građenje, nakon čega se očekuje raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova do kraja prve polovine iduće godine. Ova urbanistička saglasnost omogućava novi iskorak prema načelnom odobrenju za građenje u skladu sa Zakonom o građenju Federacije BiH. Ukoliko sve bude išlo po definiranoj dinamici i osiguraju se ostala sredstva od 14 miliona KM i dodatni novac za 2025. godinu kroz budžet FBiH, te usvoje dva ključna zakona na nivou BiH iz domena Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agencije za pružanje usluga u civilnom zrakoplovstvu BiH (BHANSA), u drugom kvartalu 2025. godine moći će se objaviti javni poziv za izvođenje radova na lokaciji u skladu s urbanističkim i glavnim odobrenjem - navodi Hadžić i dodaje:
- Plan je da cijeli kompleks bude stavljen u upotrebu kroz dvije do tri godine, uz usklađenost svih planova i aktivnosti, uključujući bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora. Sve mora ići koordiniranim radom kako bi infrastruktura, po završetku, bila spremna za upotrebu - navodi direktor JP Aerodrom Bihać.
Objasnio je zbog čega je važan Aerodrom Bihać.
Aerodrom je zamišljen kao generator razvoja privrede
- Bihać je glavni grad Unsko-sanskog kantona koji bilježi stalni rast broja stanovnika u posljednjih godina. Nalazi se u najzapadnijem području Bosne i Hercegovine, u prostranoj dolini rijeke Une koja teče kraškim područjem kome pripadaju Plitvička jezera udaljena svega 30 kilometara od Bihaća. Grad je prema popisu iz 2013. godine imao 56 hiljada stanovnika i površinu od 900 kvadratnih kilometara.
Aerodrom Bihać strateški je projekat za Bosnu i Hercegovinu, a posebno Unsko-sanski kanton. Izgradnjom aerodroma riješit će se i prometna izoliranost Bihaća u odnosu na Sarajevo, ali sigurno potaknuti i turistička djelatnost, budući da je Bihać i uopće Bosanska krajina sve atraktivnija destinacija turista jer u blizini imamo dva nacionalna parka kao i našu dijasporu koja radi u zemljama EU-a.
Aerodrom Bihać je zamišljen kao generator razvoja privrede i sve ostalo što je u vezi s tim segmentom. To je prva stvar, a tek dalje kad pričamo o turizmu i Uni kao potencijalu ususret nam ide činjenica da poslije koronavirusa aerodrom više nije samo za "privilegovane", danas svi putuju avionom, niko više ne želi gubiti sate na granicama - kazao nam je Hadžić.
