Tako u zemljama u kojima trenutno žive organizuju kurseve bosanskog jezika, realizuju aktivnosti kroz kulturna i sportska društva, a mladi se sami organizuju kroz studentske i omladinske organizacije.
Međutim, do sada je izostajao sistemski pristup organizovanju zajedničkih putovanja i ekskurzija za mlade članove i članice bh. dijaspore kojima bi oni dobili priliku za povezivanje koje prelazi granice države u kojoj sada žive, te razmišljali zajedno o načinima kako mogu pomoći i pokrenuti stvari u domovini svojih roditelja.
– Raspuste sam provodio u Mostaru, te sam na taj način izgradio prijateljstva sa ljudima moje generacije koji žive u gradu na Neretvi. Upravo zahvaljujući tim poznanstvima, ostao sam vezan za ovaj grad premda sam rođen u Švedskoj. Kada imate taj kontinuitet u životu, nekako je lakše razmišljati o cijeloj ideji dvostrukog identiteta, o kojem razmišljaju svi ljudi koji vode porijeklo iz jedne, a žive u drugoj zemlji. I na kraju, ta dvostrukost je nešto na šta, u globalnom svijetu, ljudi gledaju pozitivno. Bogatstvo osobe se, u tom kontekstu, mjeri iskustvom. Tu ljudi koje zovemo dijasporom uvijek prednjače, pojasnio nam je Irfan.
I dok su putovanja druge generacije dijaspore najčešće vezana za Sarajevo i(li) za mjesto iz kojeg dolaze njihovi roditelji, edukacijska komponenta često izostaje. Prenos iskustva o stanju u društvu, izazovima, ali i tradiciji i lokalnim običajima, ovisi od interesovanja roditelja ili spremnosti rođaka u BiH da se posvete mladim “gostima” na taj način.
– Dolazimo ljeti, uhvatimo dvije do tri sedmice. Dio provedemo u Sarajevu, dio idemo na more. Uvijek isplaniramo i neku dodatnu posjetu, na Unu ili u Mostar. Ljeti nekako zemlja drugačije diše, često pod tim utiskom odemo, a nemamo priliku upoznati Bosnu kakva je izvan turističke sezone i izvan ključnih “hotspots”, koje najčešće dijelimo sa svim drugim turistima, kaže Lejla.
Priča nas vodi do Adnana, turističkog vodiča, koji je već postao prepoznatljivo lice na Baščaršiji. Adnan je pokrenuo turistički projekt “Mali ambasadori“, koji pokreće đake iz osnovnih škola u gradu na Miljacki da se educiraju i saznaju više o historiji Sarajeva. Sada želi napraviti korak dalje i na drugačiji način, a vođen sličnim motivima, pokrenuti i mlade koji dolaze iz bh. dijaspore.
– Od ove godine smo odlučili ponuditi ideju da razvijemo kamp za mlade iz dijaspore. Kroz turističku agenciju Sarajevo Insider, u saradnji sa Business Excellence, osmislili smo program koji prelazi granice komercijalnog, to je svojevrsni pilot-projekt koji pokazuje da takav model uključivanja nove generacije može funkcionisati. To smo vidjeli i u drugim zemljama, imate niz primjera takve vrste mobilizacije dijaspore i nečega što je kombinacija turizma i edukacije. Od Tajvana preko Irske do Izraela uspješni programi slične vrste okupljaju hiljade mladih ljudi svake godine, poručuje Adnan.
BHFunEdu Camp će ove godine kroz četiri smjene, od 13. jula do 10. augusta, kombinovati klasični planinski turizam sa edukacijama, sportskim aktivnostima i časovima o kulturi i historiji kroz zabavu i posjetu poznatim spomenicima.
– Baza nam je Planinski dom PSD Prijatelji prirode na Igmanu, a planiramo izlete u Mostar, Blagaj, Sarajevo, posjete srednjovjekovnim gradovima i tvrđavama. Program će uključivati edukacije o pravilnoj upotrebi engleskog i bosanskog jezika, snalaženje u prirodi, igre bez granica, kurseve fotografije i pravljenja filmova. Kamp je osmišljen za učesnike od 12 do 16 godina, a grupe će imati najmanje 20 učesnika u svakoj smjeni, kaže Adnan.
Rad ekipe okupljene oko BHFunEdu Campa nije jedini primjer uključivanja bh. dijaspore u razvojne prilike za turizam u BiH. Tako je u nedavnoj analizi USAID Projekta Diaspora Invest istaknuto nekoliko interesantnih modela proširenja turističke ponude širom zemlje, poput bazena u Loparama realiziranog kroz kompaniju Octopus, pokrenutu ulaganjem bh. dijaspore iz Švicarske.
