Od 1998., najveći iznos doznaka zabilježen je 2007., kad je na račune građana uplaćeno 2,77 milijardi KM, a odmah nakon toga, 2008., kad je u BiH stiglo 2,5 milijardi KM iz inozemstva. Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002., 1,96 milijardi KM – navedeno je u izvještaju.
Novčana pomoć
No, uzrok povećanja broja doznaka nije naglo bogaćenje bh. dijaspore nego činjenica da je povećan broj građana BiH koji su napustili domovinu i smatraju se dijasporom.
Prema podacima CBBiH, u posljednjih pet godina iznos doznaka koje iz inozemstva stižu u BiH, povećao se za skoro pola milijarde KM. One uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama radi lične potrošnje ili podizanja standarda.
Armin Alijagić, predsjednik Nevladine organizacije “Naša perspektiva”, ističe za “Avaz” da je povećanje broja doznaka povezano upravo s većim brojem građana koji su napustili BiH.
-
Alijagić: Skoro 150.000 ljudi napustilo BiH
- Posebno se to vidi u posljednje tri ili četiri godine, kad je pojačan trend odlaska u države članice Evropske unije. Taj novac neće proizvesti neku dodatnu vrijednost za našu ekonomiju nego se radi o održavanju i preveniranju da ne doživimo potpuni ekonomski kolaps – ističe Alijagić.
Dodao je da je u posljednje tri godine skoro 150.000 ljudi napustilo BiH.
Mali iznosi
Prema njegovim riječima, kad govorimo o doznakama iz dijaspore, ne radi se o novcu koji je namijenjen za ulaganje u razvoj privrede.
- Radi se o malim iznosima od 50, 100 ili 150 eura mjesečno. Uglavnom je to kompenzacija za niske plaće i penzije u BiH – zaključio je Alijagić.
Veće od direktnih stranih ulaganja
Udio doznaka iz dijaspore u ukupnom BDP-u BiH iznosi 8,67 posto ako se mjeri prema BDP-u za 2016. godinu.
Poražavajuće je, ipak, da su doznake mnogostruko veće od direktnih stranih ulaganja u BiH pa su tako gastarbajteri, recimo, 2016. poslali šest puta više novca u odnosu na iznos direktnih stranih investicija.
