Broj osoba koje žive u inozemstvu, a koje su rođene u BiH, bez obzira na njihovo aktualno državljanstvo, prelazi 1,6 milijuna. Prema podacima UN-a, oko 1,65 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH živi u Europi ili oko 90% ukupne dijaspore.
U Njemačkoj živi oko 53,7%, u Sloveniji oko 25,8%, Austriji 9,4%, Švedskoj i SAD-u po 1,9%, Švicarskoj 1,4%, Italiji 1%. Tim brojem nisu obuhvaćeni potomci rođeni u zemlji prijma, pa bi, uključivši i potomke, taj broj bio oko dva milijuna. Iz tih podataka jasno je kolika je uloga dijaspore za BiH, piše Večernji list BiH.
Njemačka na 1. mjestu
Godinama Centralna banka BiH iznosi podatke o novcu koji bh. dijaspora službenim tokovima upumpa u BiH. Riječ je o milijardama. Dijaspora doslovno spašava ekonomiju BiH. Samo u prošloj godini, unatoč pandemiji, rodbina je u BiH poslala nešto više od 2,5 milijardi KM. Ako tom iznosu dodamo 49,6 milijardi KM, koliko je dijaspora poslala od 1998. do kraja 2019., dolazi se do iznosa od 52,1 milijarde KM u 23 godine. Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inozemstva za BiH u 2019. iznose 3 milijarde i 703 milijuna KM.
Prema podacima Svjetske banke za 2019., udio novčanih doznaka u BDP-u BiH je 10,5%, što BiH stavlja na 5. mjesto u Europi po visini udjela novčanih doznaka u BDP-u. Najviše novca stiglo je iz Njemačke i Austrije, slijede SAD, Slovenija, Švicarska, Švedska… Samo u devet mjeseci 2019. godine rodbina je u BiH poslala 2,7 milijardi KM, koliko je poslala tijekom cijele 2018. Usporedbe radi, taj iznos čak je četiri puta viši od iznosa ulaganja u BiH u tom razdoblju.
Nadalje, ne treba zaboraviti ni novac koji uđe u zemlju “neformalnim” novčanim transferima, odnosno sustavom “iz ruke u ruku”. Neke procjene pokazuju kako ti iznosi dosežu brojke onog registriranog u platnom prometu, a služe uglavnom za plaćanje računa, kupnju hrane i ostale troškove u kućanstvima, dok se rijetko koriste za ulaganja u neki biznis. Smanjenje po osnovi stavki novčanih doznaka iz inozemstva uvijek dovodi do dodatnog pada potrošnje.
– Svjetska banka je u svojim redovitim izvješćima upravo kao najveći rizik za bh. ekonomiju zbog COVID-19 navela pad podrške dijaspore. Ono što je za Hrvatsku turizam, to je za BiH dijaspora, promatrano u okvirima BDP-a. Gotovo 14% i više našeg BDP-a ovisi o dijaspori – dotacijama i dolascima. Uz to, značajan dio potpore nije evidentirala Centralna banka BiH odnosno druge institucije za praćenje. Od posljednje ekonomske krize pa do 2019. došlo je do postupnog rasta podrške dijaspore kroz evidentirane doznake, ali i na druge načine – kazao je ranije ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2015., sredstva iz inozemstva, prema osobnim izjavama, prima svako dvadeseto kućanstvo u BiH. Dijaspora ostavi svake godine ogroman iznos novca prilikom dolaska u BiH.
