„Moj povratak i investiranje u poduzetništvo u Bosni i Hercegovini pored emotivnih imao je i ekonomske razloge. Prepoznao sam izuzetno velike poslovne mogućnosti koje tržište naše zemlje ima. Mi smo država u razvoju, a sve države koje su u razvoju pružaju najviše potencijala.
Volim često na konferencijama i skupovima, naročito onima na kojima se okupljaju mladi da postavim pitanje: šta mislite gdje ima više poslovnih potencijala, u jednoj Njemačkoj ili u jednoj BiH?”, kaže za Forbes BiH Samir Vildić poduzetnik koji je, nakon 17 godina školovanja i rada u Turskoj, odlučio da se vrati u rodnu zemlju i investira svoje znanje i iskustvo u bh. ekonomiju.
“Naravno, svi misle da ima više u Njemačkoj, ali to nije tako. Više ih ima u BiH. Njemačka se kao tržište već realizirala, pa je na takvom tržištu jako teško naći svoje mjesto kao poduzetnik i biti u njemu prepoznatljiv. U BiH to nije slučaj.“
U inozemstvu živi oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla
U BiH je osnovao dvije firme, u kojima je dobilo posao više od 30 ljudi. Osnovni model poslovanja jedne od njegovih firmi, koja djeluje u 15 zemalja svijeta je consulting, odnosno privlačenje stranih investitora u BiH, bilo da je riječ o bh. dijaspori ili stranim državljanima.
Mnogo je povratničkih priča poput Samirove, jer brojni su primjeri u kojima su naši ljudi nakon određenih godina provedenih na Zapadu odlučili da se vrate u svoju zemlju porijekla i u njoj pokrenu biznise, te zapošljavajući lokalno stanovništvo pomognu razvoj domaće ekonomije.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla.
„Ovaj broj uključuje osobe rođene u Bosni i Hercegovini koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka rođenih u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju“, navode u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe FBiH.
U odnosu na cjelokupno stanovnoštvo dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH. Svake godine od njih, na osnovu novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da dijaspora još toliko novca unese u BiH putem neformalnih kanala kao i kroz svoju potrošnju tokom ljetnog odmora.
Statististički podaci pokazuju da bh. dijaspora ne učestvuje u bh. ekonomskom životu samo kroz novčanu pomoć članovima svojih užih i širih porodica koje su ostale živjeti u BiH, već i kroz ulaganje u poduzetništvo, koje je iz godine u godinu sve veće.
