Hitan sastanak čelnih ljudi WHO-a počeo je još u srijedu, međutim, donošenje odluke bilo je odgođeno za danas budući da je situacija bila nejasna i mijenjala se iz sata u sat, a odluka nije bila laka; članovi skupine bili su i ostali podijeljeni oko nje.
Odbor za hitne slučajeve WHO-a objavio je da će se ponovno sastati u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije.
"Nemojte nas krivo shvatiti, radi se o zdravstvenoj prijetnji za cijelo područje Kine, ali se ipak ne radi o globalnoj krizi", poručili su stručnjaci.
WHO za sada nije predložio daljnje ograničavanje putovanja ili trgovine, no preporučio je sigurnosnu zdravstvenu provjeru u zračnim lukama.
Činjenica da su Odboru trebala dva dana za odluku te da su članovi bili podijeljeni oko nje gotovo 50:50 pokazuje da je situacija ozbiljna, ali i da odluke koje uzrokuju goleme štete svjetskim gospodarstvima nije ni najmanje lako donositi.
Organizacija je do sada samo pet puta proglašavala globalnu prijetnju (PHEIC) – tijekom epidemije svinjske gripe H1N1 2009., zbog Polia 2014., tijekom širenja Zike 2016. te prilikom izbijanja epidemije ebole u DR Kongu 2018.
Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuje činjenica da je Kina uvela karantenu za čak pet velikih gradova čije se ukupno stanovništvo broji u desecima milijuna, što je najveća karantena proglašena u povijesti. Komunističke vlasti u Pekingu ne bi se odlučile za takav korak da nemaju dobrih razloga za to jer mjere karantene predstavljaju golem teret za funkcioniranje raznih sustava, za transport ljudi i roba te uzrokuju velike gospodarske štete.
Dok dio medicinskih stručnjaka upozorava da nije dobro ni opravdano širiti pretjeranu paniku, drugi smatraju da je još lošije umanjivati opasnost koju predstavlja novi virus.
Broj slučajeva ubrzano raste
Za sada je teško točno procijeniti koliko se lako i brzo virus širi s čovjeka na čovjeka. Naime, tek prije dva dana potvrđeno je da se uopće prenosi među ljudima, a ne isključivo sa životinja na ljude.
No, službeno je potvrđeno da je u svijetu do četvrtka zaraženo više od 660 ljudi, što je nagli porast u odnosu na utorak. Kineske vlasti u četvrtak su potvrdile 18 smrtnih slučajeva, od kojih je jedan zabilježen izvan Wuhana koji se smatra žarištem zaraze.
Također je potvrđeno da se virus s kineskog teritorija proširio u još najmanje devet država ili autonomnih regija – Makao, Hong Kong, Tajland, Japan, Južnu Koreju, Tajvan, SAD, Singapur, Saudijsku Arabiju te možda u Veliku Britaniju gdje se trenutno ispituju četiri osobe sa simptomima infekcije.
Neki britanski i hongkonški stručnjaci procjenjuju da je broj zaraženih i žrtava značajno veći nego što je službeno potvrđeno – da bi se broj zaraženih mogao kretati negdje između 1300 i 4000.
WHO: Virus se prenosi lakše nego što se očekivalo
David Heymann, čelnik odbora WHO-a koji prikuplja podatke o novom virusu, objavio je danas da se 2019-nCoV puno lakše prenosi s čovjeka na čovjeka nego što se predviđalo.
“Sada već vidimo širenje druge i treće generacije”, rekao je Heymann.
Prijenos treće generacije znači da je netko tko se zarazio dok je radio sa životinjama na tržnici u Wuhanu virus prenio drugoj osobi koja ga je, pak, prenijela trećoj osobi.
U početku se mislilo da se virus prenosi samo sa životinja na ljude ili da je prijenos među ljudima vrlo ograničen.
No, WHO je danas ipak objavio da je potvrđen samo sekundarni prijenos - s osobe koja je inficirana u kontaktu sa životinjom na osobe koje su bile u kontaktu s njom.
SAD digao upozorenja za putnike na najvišu razinu
Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) u četvrtak je podigao upozorenja za putovanje u Wuhan na najvišu od tri razine.
"CDC preporučuje putnicima da izbjegavaju sva putovanja u Wuhan u Kini koja nisu nužna“, stoji u priopćenju CDC-a.
Centar istovremeno preporučuje svima koji putuju u druge dijelove Kine da izbjegavaju kontakt s bolesnim ljudima, životinjama i tržnicama životinja.
Brojni medicinski stručnjaci upozoravaju da bi broj oboljelih mogao biti značajno veći jer mnogi inficirani neće imati nikakve simptome ili će oni biti blagi. Osim toga, mnogim ljudima iz različitih razloga (primjerice zato što ne žele zatvaranje trgovina i tržnica ili žele putovati) neće biti u interesu da se zna da imaju virus čak i ako imaju neke simptome. Konačno, mnogi će lakše simptome zamijeniti za običnu prehladu.
Kritično vrijeme lunarne kineske Nove godine
Epidemija je krenula u vrlo nezgodnom trenutku za Kinu. Naime, Kinezi će tijekom blagdana za lunarnu Novu godinu, od 25. siječnja do 8. veljače, u stotinama milijuna putovati po zemlji i izvan nje kako bi posjetili svoje obitelji. Velika, nekontrolirana cirkulacija ljudi i velika bliska okupljanja pogodovat će širenju virusa, a odmagati kineskom zdravstvenom sustavu u suzbijanju epidemije. Razmjeri epidemije stoga će biti jasni tek kad završe novogodišnji praznici.
Kineski državni mediji umanjuju problem
Brojni Kinezi na društvenim mrežama, uključujući i blogere, jučer su ustvrdili da su mjere karantene uslijedile prekasno te da se pravi razmjeri epidemije prikrivaju, zbog čega su neki zatražili ostavku gradonačelnika Wuhana Zhoua Xianwanga. Naime, bolest se u međuvremenu proširila u praktički sve kineske pokrajine, uključujući i Hong Kong.
Zanimljivo je da kineski službeni mediji epidemiji ne pridaju ni približno tako veliki značaj kakav bi se očekivao s obzirom na to da je uvedena karantena za više desetaka milijuna ljudi.
Primjerice, naslovnica kineskih novina People’s Daily danas je bila posvećena posjetu Xija Jinpinga stanovnicima Yunana povodom kineske Nove godine umjesto najvećoj zdravstvenoj krizi u više godina.
Kineska državna televizija u srijedu navečer epidemiji je posvetila tek vrlo kratak prilog.
Ipak, neki stručnjaci ističu da su kineske vlasti u ovom slučaju postupile mnogo transparentnije nego u slučaju SARS-a. Posebno dobro reagirali su kineski znanstvenici koji su za vrlo kratko vrijeme dekodirali genom virusa i izašli s raznim važnim informacijama.
Epidemijski potencijal i opasnost virusa
Epidemijski potencijal i težina simptoma koje će neki virus izazvati ovise o brojnim čimbenicima. Među ostalim, ovise o tome koliko je virus zarazan, kako se prenosi, kolika je njegova sposobnost da preživi u zraku ili na površinama preko kojih se može prenijeti, koje dijelove organizma i dišnog puta napada, koliko su učinkoviti ti napadi, kako obrambeni sustav zaraženih reagira na virus, koliko dugo je virus u opticaju, koliko je ljudi razvilo neku rezistenciju na njega itd.
U slučaju koronavirusa 2019-nCoV mnoge važne informacije još uvijek su u sferi nagađanja, međutim, ono što znamo upućuje na opravdanost opreza.
Prije svega, jasno je da za sada nitko nema razvijenu rezistenciju na 2019-nCoV jer je nov, a ne postoji ni cjepivo.
Smrtnost nije isto što i opasnost
Neki ljudi pokušavaju stati na loptu i umiriti javnost tumačenjem kako novi koronavirus nema tako veliki mortalitet kao njemu srodni koronavirusi SARS ili MERS. Naime, prema prvim procjenama stručnjaka, mortalitet 2019-nCoV kreće se negdje oko 2 ili 3%, dok je mortalitet SARS-a oko 11%, a MERS-a čak 45%. No, pritom treba imati na umu da je epidemija španjolske gripe, čiji se mortalitet procjenjivao na oko 2%, odnijela između 50 i 100 milijuna života te da je gripa, s još nižim mortalitetom, vrlo ozbiljna bolest.
Drugim riječima, nije sve u mortalitetu. Naprotiv, znanstvena istraživanja pokazala su da virusi mogu zaraziti daleko veći broj ljudi kada evoluiraju na takav način da ubijaju manji udio zaraženih te kada njihovi simptomi postanu manje izraženi, a vrijeme inkubacije se produži. Takva svojstva virusima daju mogućnost da se bolje pritaje, da se u organizmu bolesnika razmnože u većem broju te da prijeđu na veći broj ljudi prije nego što simptomi postanu izraženi i prije nego što bolesnik umre.
Cjepivo neće tako brzo
Prema procjenama stručnjaka, za razvoj cjepiva te klinička istraživanja njegove učinkovitosti i nuspojava trebat će najmanje godinu dana. Bez cjepiva i bez prirodno razvijenog imuniteta mogućnosti za širenje virusa značajno su veće.
Pritom treba imati na umu da velika mogućnost zaraze i multipliciranja virusa otvara mogućnost za njegove daljnje mutacije, što će dodatno otežati razvoj učinkovitog cjepiva.
Za sada liječnici na raspolaganju imaju samo mogućnosti ublažavanja simptoma. Postojeći antivirusni lijekovi koji imaju neki ograničeni učinak na SARS i MERS možda bi mogli djelovati i na 2019-nCoV, međutim, to će tek trebati istražiti.
Postoji li opasnost za Hrvatsku?
Prema najnovijim informacijama, postoje osnovane sumnje da je virus već stigao u Europu. Budući da je Hrvatska turistička zemlja koju, među ostalim, posjećuju Kinezi te da ima i kinesku zajednicu koja ovdje živi, očekuje se je da bi virus prije ili kasnije mogao stići i u Hrvatsku. Međutim, Hrvatska zasigurno ne spada u najugroženije zemlje.
Na kraju treba istaknuti jednu dobru vijest. Švicarski znanstvenici danas su objavili da su razvili sustav za brzu detekciju novog koronavirusa uz pomoć brisa ždrijela, a na temelju njegovog genetskog koda koji je u cijelosti očitan. To bi trebalo značajno olakšati i ubrzati pregledavanje putnika i širenje virusa.
