Šefa diplomatije EU-a Josepa Borrella devet članica Unije pozvalo je da na sastanku ministara vanjskih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal Euractiv, prenijela je novinska agencija Beta.
“Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na Zapadni Balkan”, napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.
U pismu Borrellu od 5. marta ministri tvrde da se “mnogo toga promijenilo” od posljednje rasprave o proširenju u augustu 2019, posebno da je “došlo do dinamičnog unutrašnjeg političkog razvoja u zemljama regije”.
Kamen spoticanja
Učinilo se, kako se navodi, da je proces proširenja EU-a dobio novi zamah u proljeće 2020, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo ministara EU-a da počnu pregovore o pristupanju kasnije te godine.
Međutim, proces je naišao na još jedan “kamen spoticanja” kada je Bugarska u jesen blokirala Sjevernu Makedoniju zbog neslaganja oko historije i jezika.
Bugarski veto naštetio je i Albaniji jer članice EU-a na pristupanje Skoplja i Tirane gledaju “u paketu”.
Nedostatak konkretnog napretka “ide na ruku” zapadnoevropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnijenje postalo skeptično prema proširenju EU-a, posebno u svjetlu predstojećeg predsjedavanja Evropskom unijom Francuske u prvoj polovini 2022.
Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se regiju približi EU su zaustavljeni zbog reformi zahtijevanih od strane Unije i nespremnosti država regije da ih sprovedu.
Drugi akteri spremni da uđu na štetu EU-a
“Pandemija je naglasila postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Drugi akteri su spremni da uđu u regionalne poslove, često na našu štetu”, napisali su ministri a u vezi sa zakašnjelim i veoma kritikovanim postupanjem EU-a u regiji u različitim fazama zdravstvene krize zbog COVID-a 19.
“Dok EU mobiliše velike sume za podršku regiji, drugi akteri mnogo efikasnije predstavljaju svoju pomoć i tako potkopavaju našu pouzdanost, kredibilitet i percepciju naše solidarnosti”, navelo je u pismu devetoro potpisnika.
Hrvatski šef diplomatije je u posebnom saopštenju za Euractiv naveo da je “sveobuhvatan pristup regiji značajan za kredibilitet EU-a kao najvažnijeg partnera” Zapadnog Balkana. Posebno je istakao potrebu da se “pomogne Bosni i Hercegovini radi poboljšanja njenog funkcionisanja i stabilnosti”.
Kineska ‘diplomatija maski i vakcina’
Kritičari već dugo ukazuju da je kineska “diplomatija maski i vakcina” imala za cilj zbližavanje sa Zapadnim Balkanom u vrijeme kada je saradnja Brisela i Washingtona bila slaba.
“Kao EU na regiju treba da gledamo ne samo u svjetlu proširenja, već i vanjske politike”, istakli su ministri i dodali da Unija treba da razmotri “kako da odgovori na unutrašnja dešavanja i veći angažman trećih aktera”.
Na značaj proaktivne politike EU u regiji ukazao je i jedan diplomata dobro upoznat sa pitanjima proširenja.
“Zemlje Zapadnog Balkana su u različitim fazama eurointegracija ali je poenta da im se dozvoli da napreduju, da otvore pregovore. Svi znamo da će to biti dug i krivudav put ali moramo da ih uključimo u proces”, rekao je za Euractiv taj diplomata.
“Ako ne poguramo tu agendu, dozvolit ćemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski utjecaj u regiji a to svakako nije u interesu EU-a”, upozorio je.
Angažman SAD-a
Ministri vanjskih poslova EU-a također su naveli da je SAD pod (predsednikom Joe) Bidenom “sprema da se ponovo angažuju u regiji” i ukazali da rad sa Washingtonom kao ključnim partnerom Brisela “zahtjeva zajednički stav”.
Za vrijeme prethodne, Trumpove administracije, Kosovo i Srbija su se dogovorili o sporazumu za normalizaciju ekonomskih odnosa bez značajnog učešća EU-a.
Zvaničnici u Briselu sada se nadaju da će transatlantsko “resetovanje” također pomoći oživljavanju dijaloga Srbije i Kosova uz posredovanje EU-a, što je preduslov za njihovo napredovanje na putu ka Uniji.
Predsjednik SAD-a i šefica Evropske komisije Ursula von der Layen dogovorili su se u telefonskom razgovoru prošle sedmice da će Zapadni Balkan, uz Kinu, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, biti regija gdje će raditi u koordinaciji.
Euractiv piše i da Poljska, koja tradicionalno snažno podržava aktivnu politiku proširenja, nije među potpisnicima pisma Borrellu.
Međutim, jedan poljski diplomata je rekao za briselski portal da je “uobičajena praksa da članice EU-a predstave svoja očekivanja u različitim formatima”.
“Poljska podržava politiku proširenja EU-a. Proces proširenja je važno oruđe za unapređenje sigurnosti na Zapadnom Balkanu, što znači i sigurnost u Evropi. Zato podržavamo argumente iz pisma koje je inicirala Slovačka”, dodao je poljski diplomata.
