Deutsche Welle u Sarajevu predstavio rezultate projekta "Balkan Booster II"

Balkan Booster je projekt koji je povezivao 14 mladih ljudi iz osam balkanskih zemalja (BiH, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Grčke i Albanije) u cilju povezivanja mladih ljudi koji će raditi istraživanja na temu identiteta, suočavanja s prošlošću i drugih pitanja mladih. 

Učesnici ovog projekta radili su u tandemu i proveli su po sedam dana u dvije države producirajući različite video sadržaje koji su prevedeni na različite jezike. U protekla četiri mjeseca Deutsche Welle je u sklopu ovog projekta objavio 252 videopriče koje su imale više od 2 miliona pregleda. 

Novinar Azem Kurtić je ove godine bio u tandemu s djevojkom iz Splita i proveo je sedam dana u Splitu, a sedam u Čapljini.

"S ljudima u Splitu smo razgovarali o njihovoj asocijaiciji na Bosnu i tome šta misle o Bosancima i Hercegovcima. Krenule su one klasične predrasude i shvatili smo koliko zapravo malo znamo jedni o drugima i koliko se ne usuđujemo istraživati jedni o drugima. No, Split je svijet za sebe. Najveću impresiju na mene su ostavili mladi ljudi koji su drugačiji, koji se protiv sistemu i koji se usude boriti sa stanjem u kojem je Split sada", rekao je Kurtić.

S druge strane, Čapljina je bila "šamar realnosti".

"U Čapljini smo vidjeli prazne ulice. Nema ljudi. Postoje dvije trafike u cijelom gradu. Od 11 objekata u centru grada otvorena su još samo četiri. Dobio sam najveći šamar realnosti i upito sam se: 'Gdje su mladi ljudi i gdje su mi prijatelji'. Kada sam im se javio ispalo je da uopće nisu u državi", rekao je.

Lea Kotlica radila je u partnerstvu s kolegom Ljupkom Mišeljićem iz Banje Luke. Posjetili su Zrenjanin i Višegrad. Lea je prvi put bila u manjem bh. entitetu i priznaje da se nije osjećala ugodno.

"Ako bih govorila o jednom od najtežih terena u životu, to je definitivno Višegrad. Znala sam gdje idem i kojim temama se bavimo, ali nisam očekivala da ću potpuno razbiti mjehur u kojem sam do tada živjela. Shvatila sam da postoji mnogo ljudi koji nisu spremni i voljni da se suoče sa stvarima iz skorije prošlosti. Malo ljudi je htjelo pričati na tu temu pa smo pronašli neke druge teme. Bilo je teško i jako mi je drago što sam otišla tamo, jer je bitno da se zna kako jeste. Od mladih ljudi sam saznala da sve te stvari koje su vezane za dešavanja devedesetih i koje bi se trebale učiti iz udžbenika i stručne literature se uče "od usta do usta". Dobili smo jasnu sliku da mladi jako malo znaju jer nigdje o tome ne slušaju o školi. Impresije nisu pozitivne, ali su važne", rekla je.

Berina Bukva iz Regionalnog ureda za saradnju sa mladima rekla je kako su omladinske razmjene jako važne.

"Iz perspektivne Regionalne kancelarije za saradnju mladih ovakve razmjene su važne, jer vrlo često ne poznajemo one koje trebamo u svojoj okolini, a kamoli tek u regiji. Razmjene su važne, jer pokazuju da nema analitičkih i profesionalnih istraživanja o problemima mladih na području Zapadnog Balkana i u suštini niko se još adekvatno nije bavio time što njih tišti", poručila je Bukva.