Kako je u saopćenju naveo, imajući u vidu ukupnu atmosferu na prostoru zapadnog Balkana, koja je u posljednje vrijeme obilježena provokacijama, javnim verbaliziranjem opasnih secesionističkih namjera, smatra da je vrijeme promijeniti trenutne paradigme ponašanja, prenosi Fokus.ba.
Upozorio je na falsificiranjem historije, negiranjem genocida u Srebrenici i glorificiranjem ratnih zločina(ca), zloslutne ideje o crtanju novih granica na bazi etničkih principa te tendenciozna i zlonamjerna povezivanja BiH s odnosom između Srbije i Kosova.
Podsjetio je na neprihvatljive carinske namete i barijere suprotno odredbama važećih sporazuma, uzurpaciju imovine, kršenje međunarodnih konvencija i neprihvatanje presuda međunarodnih sudova, miješanje u unutrašnje stvari i slične nedobrosusjedske aktivnosti.
Zbog svega toga i u ovom trenutku, predsjedavajući Vijeća ministara BiH ocijenio je da ono što najviše treba zapadnom Balkanu nisu nove hegemonističke politike i podjele, nego pozitivan politički dijalog, mir, međusobna saradnja i napredak.
– Na to nas, ako svi želimo da pripadamo porodici evropskih država, a BiH je bezalternativno opredijeljena za EU integracije, obavezuju i brojni dokumenti koje su prihvatile sve zemlje zapadnog Balkana – podvukao je Zvizdić.
Tim dokumetima, kaže Zvizdić, posebna pažnja posvećenja je jačanju dobrih regionalnih odnosa koji moraju biti bazirani na međusobnom razumijevanju i bezuvjetnom poštivanju suvereniteta, integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svake od zemalja.
– Jasno su naznačeni prioriteti i oblasti zajedničke saradnje, kao i konkretni izazovi s kojima se suočava zapadni Balkan, s posebnim fokusom na važnost provođenja potrebnih reformi, te rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja prije pristupanja EU – istaknuo je Zvizdić.
Podvukao je da su upravo reforme i saradnja na polju politike, ekonomije, sigurnosti, obrazovanja, nauke, kulture i mladih neke od ključnih odrednica zajedničkog djelovanja koje su u ovom regionu svi prihvatili, ali neki stvarno, a neki deklarativno.
Za njega je potpuno jasno da BiH poštuje suverenitet i teritorijalni integritet susjeda, a vjerodostojnost ovakvog stava je pokazana kroz potpisivanje sporazuma o granici s Crnom Gorom i kroz iskrenu namjeru da se isti pravni akt ratificira i potpiše s drugim susjedima.
Ugovor o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske potpisan 1999. godine, a iako nije ratificiran, primjenjuje se, dok sa Republikom Srbijom takav ugovor, još uvijek, nije ispregovaran.
Zbog toga je ponovo pozvao Hrvatsku da ratificira potpisani ugovor o granici s BiH, a Srbiju da sa Bosnom i Hercegovinom, a u cilju jačanja međusobne saradnje, mira i stabilnosti, u najkraćem roku potpiše međudržavni Ugovor o granici.
Za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, finalizacija tih bilateralnih pitanja bi imala izuzetnu simboliku međusobnog povjerenja i saradnje, i ujedno predstavljala najkonkretniju potvrdu više puta izrečenih stavova naših komšija o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
– Bosna i Hercegovina, kao višestoljetna historijska činjenica, s neuništivom kulturološkom isprepletenošću, 22. maja 1992. godine postala članicom Ujedinjenih nacija, čime je priznata kao suverena država u postojećim granicama, a isti slučaj je i sa susjedima BiH.Zbog toga bi međusobnim potvrđivanjem međunarodno priznatih granica prestale špekulacije o teritorijalnim pretenzijama, otcjepljenjima, podjelama, etničkim razmjenama teritorija i skrivenim, ali nažalost, još uvijek živim namjerama stvaranja “velikih” država – smatra Zvizdić.
– Ratifikacija odnosno, potpisivanje ugovora o granici između BiH, Hrvatske i Srbije, bi bila najefikasnija poruka koja bi prekinula spiralu tenzija i pokrenula ozdravljujući proces saradnje, povjerenja i pomirenja te razvoja – zaključio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
