Sinoć su u SAD održani izbori za Predstavnički dom Kongresa i Senata. Izbori su protekli polovično za obje glavne stranke, pa će većinu, prema svemu sudeći, u Predstavničkom domu Kongresa imati demokrate, dok će republikanci preuzeti kontrolu nad Senatom.
TOK IZBORA
6:49
Demokrate će za predsjednicu Predstavničkog doma imenovati Nensi Pelosi (Nancy Pellosi), predstavnicu iz Ohaja.
6:44
Rašida Tlajib (Rashida Tlaib) i Ilhan Omar bit će prve muslimanke u Kongresu. Rašida Tlajib je demokratkinja iz Mičigena, a njena stranačka kolegica Ilhan Omar dolazi iz Minesote.
6:30
Demokrate su preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom američkog Kongresa po prvi put u 8 godina, javlja CNN.
Na ovaj način oni će moći da imaju manju kontrolu nad zakonima koje predlaže Donald Tramp (Trump).
Republikanci su zadrzali većinu u Senatu, postavljajući tako podijeljeni Kongres do 2020. godine.
Iako je se očeekivalo da se Donald Tramp obrati naciji on to nije učinio, samo je na Twitteru kratko poručio da čestita svima na predivnoj pobjedi.
U utrkama za guvernera, još uvijek se očekuju zvanični rezultati, ali prema projekcijama CNN-a izbori za to mjesto će se ponoviti u saveznoj državi Misisipi, jer nijedan kandidat nije dobio potrebnih 50% plus 1.
Demokrate su uspjele da osvoje Mičigen, ali su republikanci uspjeli da preokrenu Ohajo, koji je jedan od swing statea, koji je u prethodnim izborima za predsjednika većinom glasao za Hilari Klinton (Hillary Clinton).
Republikanci će isto zadržati mjesto guvernera i na Floridi, gdje je Ron Desantis (DeSanctis) pobijedio Endrjua Giluma (Andrew Gillum).
4:54
Republikanci su zadržali kontrolu nad Senatom.
4:31
Informaciju je prvo objavio Fox News, a potom i drugi veliki američki mediji. Demokrate su preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa.
4:07
Nekadašnji republikanski kandidat za predsjednika SAD, Mit Romni (Mitt Romney) pobijedio je u utrci za senatora iz države Juta
3:48
Temi Boldvin (Tammy Baldwin) odbranila je za demokrate mjesto u Senatu, ali bila je to Pirova pobjeda jer Demokratska stranka trenutno gotovo da nema više šansi za preuzimanje kontrole nad Senatom. To je posljedica velike republikanske pobjede u Indiani, teškog demokratskog poraza u Tenesiju.
3:26
Republikanci su uzvratili u Tenesiju. Marša Blekburn (Marsha Blackburn) odnijela je za republikance veliku pobjedu u utrci za Senat,
2:47
Demokrati, prema najnovijim podacima, vode u 21 okrugu koje su dosad držali republikanci, a upravo to je najmanji broj mandata koji im moraju preoteti žele li preuzeti kontrolu nad Kongresom. Ipak, još ništa nije gotovo jer su republikanci demokratama preoteli četiri okruga.
2:31
Brat američkog potpredsjednika Majka Pensa, Greg, pobijedio je u saveznoj državi Indijana
2:15
Birališta su do sada zatvorena u 16 saveznih država
2:12
Demokrati su uspjeli odbraniti još šest mandata u Senatu, pobjede su u svojim saveznim državama odnijeli Elizabet Voren (Elizabeth Warren), Šerod Braun (Sherrod Brown), Kris Marfi (Chris Murphy), Ben Kardin (Ben Cardin), Tom Karper (Carper) i Šeldon Vajthaus (Sheldon Whitehouse).
1:57
Prva velika pobjeda Demokratske stranke. Kako javlja NBC, Dženifer Vekston (Jennifer Wexton) je u saveznoj državi Virdžiniji pobijedila kandidatkinju Republikanske stranke, koja je tako izgubila mjesto zastupnice u Kongresu
1:29
Stigli su prvi rezultati izbora za američki Senat. Nezavisni kandidat Berni Sanders (Bernie Sanders), koji je u klubu demokrata, reizabran je za senatora iz Vermonta.
KONGRES (ukupno 435 mandata, birao se cijeli novi saziv)
Demokrati 3
Republikanci 9
SENAT (ukupno 100 mandata, biralo se 35 senatora)
Demokrati 2 (ukupno 25)
Republikanci 0 (ukupno 42)
1:13
New York Times javlja da je u Bijeloj kući vladalo relativno loše raspoloženje i da se predsjednik Donald Tramp (Trump) pripremao za loše vijesti, no iznenađenja, a najbolji dokaz za to su zadnji predsjednički izbori, nikada ne treba isključiti.
0:57
Birališta su zatvorena u američkim saveznim državama Indiana i Kentaki.
0:31
Na izbore za Kongres u SAD u državama koje dozvoljavaju ranije glasanje izašlo je 38,4 miliona birača, što je daleko veća izlaznost nego 2014. godine, kada je to učinilo 27,4 miliona građana sa pravom glasa.
23:32
Amerikanci su danas u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, dvije godine nakon pobjede Donalda Trampa (Trump) na izborima za Bijelu kuću, javljaju agencije.
U SAD ne postoji centralna izborna komisija koja vodi evidenciju birača, ali čini se da je u državama Njujorku, Teksas i Merilendu, kako su za AFP potvrdili službenici na glasačkim mjestima, odaziv birača velik.
Izborima na polovini mandata obično se ne odazove velik broj građana s pravom glasa, no sada je najmanje 38 miliona Amerikanaca glasalo unaprijed, lično ili poštom, što je za 40 posto više nego na izborima 2014.
Moguće je da će u utorak ili srijedu odaziv birača biti manji, ali u nekim odlučujućim državama, poput Teksasa, Nevade i Arizone, broj registriranih birača već je premašio sveukupan broj birača na izborima 2014.
- Tramp je grozan - kazala je bivše republikanka, 83-godišnjakinja iz mjesta Laguna Bič u Kaliforniji.
- Ja sam u Čikagu glasao za republikanskog kandidata. Veoma sam zadovoljan stanjem u ekonomiji - kazao je novinaru 27-godišnji Džejms Gerlok (James Gerlock).
Glasači na ovim izborima biraju cijeli saziv Zastupničkog doma, trećinu Senata, 35 od 100 senatora, te također 36 od 50 guvernera.
Premda se ime Donalda Trampa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline očekuje se pobjeda republikanskih kandidata, ali Trampova popularnost pada na nacionalnoj razini.
Prva biračka mjesta zatvaraju se u 18 sati po lokalnom vremenu na Istočnoj obali, što je ponoć po našem vremenu. Posljednja biračka mjesta zatvaraju se na drugom kraju zemlje, u ponoć po lokalnom vremenu (6 ujutro po našem) za najveći dio Aljaske i u 1 po lokalnom vremenu (7 ujutro po našem).
Međutim, prvi rezultati će početi pristizati već kada se prva biračka mjesta zatvore, a prvi pokazatelji u kojem smjeru će ići izborni rezultati mogli bi biti vidljivi već oko 1:30 ujutro po našem vremenu, javlja CNN. Virdžinija bi tu mogla biti najvažniji rani znak kome će pripasti donji dom Kongresa, Zastupnički dom, u kojem bi prema predizbornim anketama demokrati lako mogli preuzeti većinu.
Prema istraživanjima 84 posto Afroamerikanaca navodi da je sklono demokratima, a samo 8 posto njih podupire republikance. Ukupno gledajući, ove brojke prilično su konstantne u posljednjih 20 godina. Čak i nakon izbora Donalda Trampa 2016., koji je više puta optuživan za rasizam, ove se brojke nisu značajno promijenile.
Latinoamerički glasači skloni su složiti se sa svojim sugrađanima Afroamerikancima, iako je podjela na one sklonije demokratima i one republikancima nešto manje izražena pa 63 posto njih podupire demokrate, a 28 posto republikance.
Amerikanci azijskog porijekla također će radije glasati za postojeću opoziciju: 65 posto njih opredjeljuje se za demokrate, u usporedbi s 27 posto onih koji su za republikance.
Ko su onda glasači republikanaca? Prije svega to su bijelci, muškarci i žene koji nisu latinoameričkog porijekla i još uvijek čine 60 posto ukupne populacije, iako je ta brojka u padu. Pripadnici ove grupe u 51 posto slučajeva podupiru republikanske kandidate, dok ih 43 posto podupire demokratske.
