Opći zaključak jeste da je 2020. bila loša za demokratiju širom svijeta. Od 167 zemalja obuhvaćenih analizom, Bosna i Hercegovina je na 101. mjestu.
Na Starom kontinentu su lošije rangirane Turska, Rusija i Bjelorusija. Režim u Turskoj je također okarakterisan kao hibridni, dok su režimi u Rusiji i Bjelorusiji okarakterisani kao autoritarni.
Od republika bivše Jugoslavije najbolje je pozicionirana Slovenija - na 35. mjestu.
Hibridni režim je mješavina autokratskog i demokratskog režima. Pored autoritarnih i hibridnih, zemlje su svrstavane u djelomično demokratske i u potpunosti demokratske režime.
Najbolje rangirana država na svijetu je Norveška, dok je najlošije rangirana, očekivano, Sjeverna Koreja. Također je očekivano da su države euroatlantskog svijeta najbolje ocijenjene, a to se prije svega odnosi na one skandinavske.
U Economistu su restriktivne mjere protiv pandemije koronavirusa naveli kao razlog narušavanja demokratije. Podsjetili su da postojanje izbora nije po sebi pokazatelj da je društvo demokratsko. Zbog toga su analizirani i nivo pluralizma, funkcionalnost vlasti, politička participacija, koliko je politička kultura demokratična i kakvo je stanje ljudskih prava.
Potcrtali su da samo 8,4 posto svjetske populacije živi u potpuno demokratskim režimima.
