Demografska kretanja u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama su loša. Prvo na šta se vlasti odluče želeći napraviti promjenu nabolje jesu demografske mjere, a pri tome zanemaruju da mnoštvo složenih faktora utječe na nečiju odluku da (ne) zasnuje porodicu.
Hrvatska
Podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske kazuju da je prošle godine zemlja imala negativan prirodni priraštaj (minus 21.178 osoba). Doselilo je 33.414 ljudi, a iselilo je 34.046.
U ovoj državi, kao i u ostalim, postoji mjera koja skoro da se podrazumijeva - naknada na osnovu trudnoće i rođenja djeteta. Iznosi 2.238 kuna ili skoro 560 KM do prve godine života prvog, odnosno drugog djeteta te do treće godine za svako sljedeće dijete.
Hvatska je imala ministarstvo koje se isključivo bavilo demografijom, ali ono nije uspjelo zaustaviti negativne demografske procese.
Srbija
I Srbija je prošle godine imala negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Zavoda za statistiku, bio je u minusu od 53.000. Nisu poznati precizni podaci o broju onih koji su 2020. doselili, ali se zna da je iselilo 44.000 građana.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je, misleći da će to značiti pozitivnu promjenu, nedavno najavio da će predložiti da se daje 5.000 eura za svako rođeno dijete.
Trenutno se jednokratno daje 100.000 dinara ili 1.620 KM za prvo dijete, po 10.000 dinara ili 160 KM mjesečno u dvije godine za drugo dijete, 12.000 dinara ili 195 KM u 120 mjesečnih rata za treće dijete te 18.000 dinara ili 292 KM u 120 mjesečnih rata za četvrto dijete.
Vučić je obećao i to da će vlast mladim parovima osigurati od 10.000 do 20.000 eura subvencije za rješavanje stambenog pitanja.
Crna Gora
Crna Gora je prošle godine prvi put nakon Drugog svjetskog rata, tj. od kada se vodi statistika, imala negativan prirodni priraštaj (minus 196). Iseljavanje nije izostalo ni u ovoj zemlji, posebno na njenom sjeveru.
Naknade za novorođenu djecu se razlikuju od općine do općine, odnosno od grada do grada. Ovise i o tome da li je riječ o prvorođenom, drugorođenom, trećerođenom itd. djetetu. Primjera radi, u Pljevljima se za novorođene trojke jednokratno daje 3.000 eura.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine imala negativan prirodni priraštaj od 8.298. Ne postoje precizni podaci koliko je ljudi doselilo u državu, a koliko iselilo iz nje. Prema pojedinim podacima, u posljednjih šest godina iselilo je više od pola miliona stanovnika.
Posljednjim istraživanjem Ujedinjenih nacija je utvrđeno da je izgledno da u sljedećoj godini iseli između 22.300 i 23.700 stanovnika u dobi od 18 do 29 godina.
U Federaciji Bosne i Hercegovine se naknade za porodilje razlikuju od kantona do kantona. Posavski kanton ne daje porodiljama ove naknade. U većini kantona, osim u Kantonu Sarajevo, postoje naknade za zaposlene i nezaposlene porodilje koje se isplaćuju 12 mjeseci.
U Kantonu Sarajevo je nedavno odlučeno da svaka porodilja mjesečno dobija po 1.000 KM tokom jedne godine, bez obzira na to da li je zaposlena ili nezaposlena.
U većini ostalih kantona naknada za zaposlene porodilje ovisi o visini prosječne plate u kantonu. Najviša je u Tuzlanskom kantonu, gdje naknada iznosi 90 posto od prosječne plate, a najniža je u Unsko-sanskom kantonu, gdje iznosi 50 posto prosječne plate.
U Kantonu 10 su odlučili da naknada iznosi puni iznos plate iz prethodnog mjeseca te se isplaćuje 12 mjeseci.
U Unsko-sanskom kantonu je najniža naknada za nezaposlene porodilje - jednokratno 100 KM. U Zeničko-dobojskom i Bosanskopodrinjskom kantonu zavisi od toga da li je ostvaren prihodovni cenzus.
U Republici Srpskoj iznosi onoliko koliko je prosječna plata iznosila u posljednja tri mjeseca prije početka porodiljskog odsustva te se usklađuje s rastom prosječnih plata u ovom entitetu. Naknada se dobija tokom porodiljskog odsustva.
U Brčko distriktu se obračuna od osnovice prosječne plate porodilje u posljednja tri mjeseca prije početka porodiljskog odsustva. I u ovom dijelu Bosne i Hercegovine isplaćuje se tokom porodiljskog odsustva.
Mjere po sebi nisu dovoljne
Naknada za porodilje i dječiji doplatak, čiji je iznos vrlo nizak, su za vlast osnovne mjere kojima nastoje demografske trendove učiniti pozitivnim. No, zanemaruju sve ostalo što utječe na odluku da li zasnovati porodicu, a mnogo je toga.
Između ostalog, ženama je bitno da znaju da neće dobiti otkaz ako zatrudne, supružnicima je bitno rješavanje stambenog pitanja i to da li će njihova djeca imati odgovarajuće obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Posebno je važno stambeno pitanje, čije rješavanje tek pojedini nivoi vlasti subvencioniraju mladima.
Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) demografkinja Alma Pobrić je u izjavi za Klix.ba ukazala upravo na prethodno navedeno - formiranje porodice zavisi od ukupnih političkih i socio-ekonomskih okolnosti.
"U okruženju u kakvom mi živimo nijedna mjera ne može biti toliko učinkovita da bi mogla znatno popraviti situaciju. Mislim prije svega na demografske mjere, koje nužno moraju biti predložene kao niz sistemskih mjera unutar populacione politike. Parcijalne mjere nisu učinkovite, nama je potrebna promjena ukupnog ambijenta", istakla je.
Ukazala je na to da su demografski problemi u Bosni i Hercegovini prvenstveno posljedica negativnih političkih tokova. Pobrić pozdravlja demografske mjere, ali ponavlja da one same po sebi nisu dovoljne. Istakla je da su nepovoljni demografski trendovi odraz nezadovoljstva ukupnim društvenim stanjem.
Naglasila je da suštinski problem u Bosni i Hercegovini nije ono što je izraženiji problem u razvijenim državama, a to je da se parovi odlučuju da nemaju djecu ili odgađaju roditeljstvo, jer se žele posvetiti nekim drugim prioritetima, kao što je poslovna karijera.
Prema njenim riječima, više nije pet do dvanaest, već je dvanaest i pet za rješavanje ovog najznačajnijeg problema. Napomenula je da je posljednji popis stanovništva 2013. godine pokazao kakvi demografski trendovi slijede. Upozorila je da se problemi odražavaju u gubitku radne snage i strahovitom pritisku na penzioni fond.
