Otkako su izbjeglice i migranti stigli u našu zemlju, kao gljive poput kiše počele su se pojavljivati tzv. fake i spin vijesti koje su ih nastojale inkriminirati, dehumanizirati, obezvrijediti i na brojne druge načine negativno kontekstualizirati.
Silovanje u Bihaću i roštiljanje divljih patki uz rijeku Unu
Tako su pojedini portali i mediji nedavno objavili da je migrant iz Afganistana "upao" u stan u Bihaću i pokušao silovati 36-godišnju ženu, majku dvoje djece, no iz MUP-a USK su demantovali te informacije, navodeći da policiji nije prijavljen pokušaj silovanja.
U proteklom periodu mogli smo čitati i da migranti u Bihaću love divlje patke u rijeci Uni, a zatim ih roštiljaju, iako javnosti nikad nije dostavljen nijedan dokaz kojim bi se takve tvrdnje mogle potkrijepiti. Migranti se često u medijima prikazuju i kao kriminalci i opasnost za građane BiH, no bez jasnih dokaza ili argumenata.
Najnovija vijest, koja se ispostavila običnom dezinformacijom, pojavila se prije dva dana, kada je objavljena informacija da je, nakon masovne tučnjave migranata u Velikoj Kladuši, jedna osoba preminula usljed zadobijenih povreda.
Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK demantovali su za Klix.ba navode o smrti migranta. Kako nam je kazao viši inspektor Adnan Beganović, u jučerašnjem fizičkom obračunu nekoliko osoba u Velikoj Kladuši nekoliko migranata je zadobilo lakše povrede, no nijedna osoba nije podlegla od povreda. U Bihaću jučer jeste preminuo migrant, no riječ je o bolesniku koji je danima ležao u kantonalnoj bolnici, a ne učesniku tuče u Velikoj Kladuši.
Visoka stopa kriminaliteta i droga među migrantima, 50.000 pred bh. granicom
Na platformi "Raskrinkavanje" do sada su u više navrata pisali o doslovnoj hajci koju dio medija u BiH vodi protiv izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka.
U razgovoru za Klix.ba, urednici na portalu navode kao primjer članak jednog bh. medija u kojemu je "naguravanje" oko podjele porcija hrane predstavljen kao dokaz navodnog nasilničkog i kriminalnog ponašanja migranata, te su iznijete ozbiljne optužbe na račun migranata u Sarajevu, uključujući i to da među njima "ima droge", a svi navodi iz članka su, prema njima, demantovani iz MUP-a KS.
Ističu i da se u proteklom periodu pojavila vijest da se u "našoj okolini", tačnije cijelom Balkanu, uključujući i Grčku, nalazi desetine hiljada migranata, a da se 50.000 nalazi pred bh. granicom, što su ocijenili kao nagađanje i proizvoljne tvrdnje.
Pojedini mediji su, kako navode u "Raskrinkavanju", iznosili i prenapuhane tvrdnje o stopi kriminala među izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu. Iz MUP-a i Tužilaštva USK istakli su, pak, ne samo da nije došlo do porasta stope kriminaliteta, nego je broj počinjenih krivičnih djela u usporedbi sa istim periodom prošle godine – manji.
Također, napominju da su pojedini mediji objavili da se u Bosni i Hercegovini nalazi 30 do 50 hiljada migranata, od kojih je većina pripadnika ISIL-a. Iz SIPA-e i Službe za poslove sa strancima BiH su odbacili takve navode.
Zašto neki mediji lažu o migrantima?
S obzirom na to da je većina navedenih medijskih izvještaja službeno demantovana, postavlja se pitanje šta je razlog sve češćih pojava fake i spin vijesti u bh. medijima koje se dovode u vezu sa migrantima. Da li je u pitanju želja za senzacionalizmom, gledanošću/čitanošću ili nešto sasvim drugo? Da li pojedini mediji svjesno produciraju lažne vijesti?
"Naravno da to rade svjesno, jer prilično je teško nesvjesno objaviti apsolutnu neistinu bez ikakvog dokaza koju će kasnije osporiti sve relevantne institucije, a pogotovo je teško to uraditi nekoliko puta u nizu. Ne znam da li je u pitanju želja sa senzacionalizmom i čitanošću, ali šta god da je u pitanju djeluje toksično na javnost, izaziva loše emocije među ljudima i stvara potencijalnu opasnost. Moguće je da tu u pozadini ima skrivenih političkih motiva, ali i dalje ne mogu nikako shvatiti i ničim opravdati takvu neodgovornost i ugrožavanje kolektivnog osjećaja sigurnosti zbog bilo kakve sitne kratkoročne dobiti", smatra Adis Nadarević, freelance autor, kolumnista i savjetnik u odnosima s javnošću u kompanijama.
Nadarević je do sada objavio nekoliko tekstova u kojima se na kritički, pa i satiričan način, osvrnuo na učestale medijske spinove u vezi migranata. Tako mu, primjerice, na medijsku "patku" o migrantima (i to isključivo Afganistancima!) koji, navodno, love divlje patke u rijeci Uni u centru Bihaća, pa zatim ih roštiljaju, nije bilo jasno zašto to rade samo Afganistanci.
"Da li ostali migranti imaju respekta prema pačjoj historiji Bihaća, ili jednostavno ne šmekaju pačetinu, ili je ne vole sa roštilja, onako kako je pripremaju Afganistanci", ironično se zapitao Nadarević.
Politika ili klikovi
Razlozi za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o migrantima ne razlikuju se od razloga iz kojih generalno nastaju lažne vijesti, tvrdi Emir Zulejhić, urednik na platformi Raskrinkavanje.ba. Prema njemu, ti razlozi su strogo politički ili strogo ekonomski.
"Oni koji to rade zbog klikova i zarade nemaju političke pozadine, većinom su u pitanju anonimni opskurni portali kojima je jedini cilj prikupiti što više čitatelja, a koji na putu do tog cilja zaboravljaju na sva etička i moralna načela. Drugi razlozi su političke prirode gdje određene portale vrlo jasno možemo povezati sa centrom političke moći. Ovakav tip portala ne djeluje prema samostalnom nahođenju, kao oni vođeni ekonomskim principima. Portali sa političkim pozadinama gotovo uvijek prate ono što funkcioneri partija sa kojima su povezani govore u javnosti. Razlozi zbog kojih politički centri moći plasiraju dezinformacije o migrantima su ili prikrivanje nesposobnosti za rješavanje migrantske i humanitarne krize, ili zato što na takvim vijestima žele zaraditi političke poene u ovom predizbornom periodu", govori Zulejhić.
S druge strane, nesumnjivo je da i među migrantima postoje osobe sklone devijantnom ponašanju i nezakonitim radnjama, što je do sada potvrđeno kroz nekoliko krivičnih djela.
Izbjegavanje prenošenja tih informacija, odnosno svojevrsno medijsko prešućivanje s ciljem zaštite cjelokupne migrantske populacije od moguće generalizacije i bacanja kolektivne ljage, moglo bi, opet, značiti zalazak u polje novinarske/uredničke autocenzure. No, čini se da su migranti i izbjeglice isuviše "kvalitetan" i neiscrpan izvor informacija, interpretacija i medijskih analiza u Bosni i Hercegovini, da bi se u tom pogledu strahovalo od autocenzure.
"Ako je do sad prikazana neka autocenzura, onda ne želim ni zamisliti kako stravično bi medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi u USK izgledalo bez nje. Ne mislim da ovdje govorimo o cenzuri ili autocenzuri, riječ je samo o etičnom novinarstvu i moralnom kompasu novinara i urednika. Nije to neka mudrost, postoji pet glavnih pravila etičnog novinarstva kojih se treba držati i to su tačnost, nezavisnost, nepristrasnost, humanost i odgovornost. Ukoliko svjesno objavljujete vijest koja nije tačna, ne osjećate odgovornost za to što radite i pritom određene ljude ili grupu njih ponižavate ili dovodite u opasnost – kršite već tri ili četiri pravila od njih pet. Dakle, ako me pitate kako izvještavati o migrantima, rekao bih samo se upitajte 'da li ovo što planiram napisati može napraviti neku štetu, a da ne donese ništa dobro' i ako sebi uopće trebate postaviti to pitanje, znači da ne trebate napisati to što ste namjeravali", kaže za kraj Nadarević.
